Iako je sve upućivalo da če hrvatski zastupnici, uglavnom iz HDZ-a, doživjeti neuspjeh u stjecanju potpore za ublaženi usmeni amandman koji problematizira srbijanski Zakon za zločine na području bivše Jugoslavije, na glasanju u Europskom parlamentu dogodio se preokret i amandman je prošao tijesnom većinom od 347 glasova. Protiv je bilo 319, a suzdržanih 28 zastupnika.
Rezolucija o Srbiji usvojena je u srijedu aklamacijom uz rezolucije o Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu.
Tekst rezolucije sadrži pohvale Srbiji za napredak u reformama i procesu integracija u EU, ali i niz poruka o tome da mora svoju vanjsku politiku koordinirati s Europskom unijom, što se prije svega odnosi na stavove oko krize u Ukrajini i sankcijama protiv Rusije.
No, ponovno je kao glavna tema iz ove rezolucije iskočilo pitanje jurisdikcije Srbije za suđenja za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije.
Tim amandmanom, koji je sada sastavni dio rezolucije Europskog parlamenta, “Europski parlament poziva Srbiju da u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa u suradnji sa susjedima i Komisijom razmotri svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih tijela u postupku za ratne zločine”.
Iako prva verzija amandmana koji su hrvatski zastupnici predložili još dok se o izvješću raspravljalo u vanjskopolitičkom odboru, a kojim su predlagali da se izmjena spornog zakona Srbiji postavi kao uvjet za otvaranje poglavlja o pravusuđu, nije prošla, Andrej Plenković ipak smatra da su i ovom verzijom usvojenog amandmana uspjeli.
- Prvi smo put ovime uspjeli internacionalizirati pitanje spornog srpskog zakona o širenju jurisdikcije na druge države bivše Jugoslavije - rekao nam je Plenković.
- S druge strane - nastavio je - Srbija je pozvana da razmotri svoj zakon ne samo s Europskom komisijom već i zajedno sa susjednim državama, što uključuje i Hrvatsku na koju se on odnosi kao i na sve ostale države na tlu bivše Jugoslavije. Ovime je Europski parlament poslao politički signal da se riješi jedan otvoreni problem koji ne pridonosi regionalnoj suradnji, dobrosusjedstvu i pomirbi u mjesecima koji su pred nama. Za naše građane ovim ćemo postići veću pravnu sigurnost”, rekao je Plenković.
On misli da je dovoljna većina za ovaj amandman stvorena jer su za njega zastupnici EPP-a, liberala i europskih konzervativaca, dok su socijalisti i zeleni uglavnom bili protiv, s tim da su hrvatski zastupnici u tim skupinama glasovali za amandman.
Tanji Fajon propala kampanja protiv amandmana Hrvata
Zastupnici iz EPP-a Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Davor Stier i Marijana Petir podnijeli su amandman koji problematizira sporni srbijanski Zakon o ratnim zločinima. Zastupnica iz Slovenije Tanja Fajon, koja je i izvjestitelj u sjeni za Srbiju, vodila je kampanju protiv ovog amandmana i pokušala dobiti potporu za odbacivanjem istog.
Ona je “izrazila žaljenje” ponašanjem hrvatskih kolega koji su, smatra ona, “unatoč pozitivnom izvješću o napretku još jednom zlorabili Europski parlament kao poligon za raščišćavanje bilateralnih odnosa sa Srbijom”.
“Uvjerena sam da poziv da se prouči zakon o jurisdikciji za ratne zločine nikako ne spada u ovo izvješće. Svojedobno su prije nekoliko mjeseci hrvatski zastupnici iskoristili europski prostor za obračun s osuđenim ratnim zločincem Šešeljem”, poručila je Fajon.
Hrvatski kolege su joj pak poručili da ona ne razumije o čemu se radi, a neki su privatno i posumnjali u njezine motive. Andrej Plenković upitao se “kako bi Tanja Fajon reagirala da se nekom slovenskom državljaninu dogodi sudbina Marića”.