Da je kojim slučajem u Bubnjarcima sjeo na vlak za Karlovac, bila bi to najsporija dionica koju bi 42-godišnji Britanac John Worth vlakom prošao na svojem četrdesetodnevnom putovanju Europom.
28,23 kilometara na sat.
No, nije.
I to ne zato što bi ga fulao, nego zato što se vlak nije pojavio pa će titulu najsporije željezničke linije sada, umjesto hrvatske, preuzeti jedna rumunjska ruta.
Wortha smo dočekali u ponedjeljak navečer na zagrebačkom Glavnom kolodvoru gdje je stigao sa samo pola sata zakašnjenja, točno na 25. dan svoga projekta.
U sklopu njega će, u 40 dana, željeznicom pokušati prijeći sve željezničke granične prijelaze na području EU, njih ukupno 83, što će biti put dugačak više od 28 tisuća kilometara, tijekom kojeg će promijeniti čak 158 vlakova, od čega četiri noćna, dva trajekta, šest autobusa, a nešto će morati i biciklirati.
Grmlje i šikara
Worth pritom nije ekstremist niti pati od manije gonjenja: cilj njegova projekta, koji mu financiraju građani putem crowdfunding kampanje, lobiranje je za uspostavu funkcionalnog željezničkog prometa na razini europske zajednice, prometa koji će ljudima omogućiti međunarodnu, ali i lokalnu povezanost te dati doprinos održivom prometnom sustavu Europe.
"A da bih to postigao, shvatio sam da moram obići teren, proputovati Europu vlakom, zabilježiti i dokumentirati sve probleme te lobirati pri Odboru za promet Komisije EU kako bi se riješili temeljni problemi i uspostavio funkcionalan željeznički promet", rekao nam je Worth koji je sinoć u Zagrebu imao taman dva sata za pojesti večeru i popiti pivo.
Ulazak u Hrvatsku bio je priča za sebe.
Između slovenske Metlike i Karlovca, preko graničnog prijelaza Bubnjarci, postoji željeznička pruga, ali je linija dokinuta u pandemiji, zbog čega vlakovi tamo trenutačno ne prolaze pa je pruga obrasla grmljem i šikarom, a željezničkim postajama šeću se pilići i kokoši.
"Dapače, pruga u Bubnjarcima možda je i najgora koju sam dosad vidio, prekrivena uljem, a most kojim prolazi fizički je nečime zagrađen, valjda kako bi se onemogućio prijelaz migrantima. Ovdje sam stoga biciklirao sve do Karlovca", prepričao nam je sugovornik.
Njegovo putovanje Europom počelo je 13. lipnja u Berlinu, a iz itinerera koji je javno dostupan vidljivo je kako je dosad prešao dobar dio sjeverne Europe i Mediterana. Ono što ga dalje iščekuje je obilazak istočnih dijelova, odnosno Bugarske i Rumunjske, a putovanje će završiti 1. kolovoza ponovno u Berlinu u kojemu živi, radi kao konzultant za online komunikacije te od 2005. godine vodi jedan od popularnijih blogova.
Dapače, ako je vjerovati podacima s njegova bloga, EurActiv ga je prozvao jednim od 40 Britanaca s najvećim utjecajem na donošenje politika EU, što je lista na koju je dospio s bivšim britanskim premijerom Davidom Cameronom, parlamentarcem Nigelom Farageom ili pak Lionelom Barberom, bivšim urednikom Financial Timesa.
Terenski podaci koje će pripremiti obuhvatit će i hrvatske željeznice koje se, očekivano, baš i nisu proslavile.
"Kad su u pitanju željeznice, dobiješ ono za što si platio, a ovdje se vidi kako Hrvati dugo nisu ulagali. Od nefunkcionalnih postaja i perona, koji nisu prilagođeni biciklistima i osobama s invaliditetom, preko nepostojanja obavijesti za putnike do katastrofalnih pruga", rekao nam je Worth.
Previše apsurda
U Europi je pritom nešto bolje, ali u načelu sustav pati od previše apsurda koji onemogućavaju funkcionalan promet.
Uz ostalo, revolucija koja se u zračnom prometu dogodila prije nekoliko desteljeća, a koja je putnicima omogućila kupnju povezanih karata i jamstvo osiguranja za kašnjenja, u slučaju željeznica nije zajamčena, već ovisi o dobroj volji nacionalnih željezničkih operatera, a ne funkcionira ni međunarodni sustav koji bi trebao objedinjavati vozne redove svih zemalja članica pa na mnogim rutama uopće nije moguće naći informaciju o međunarodnim linijama.
"Glavni je problem, uz infrastrukturu, natjerati željezničke operatere da trećim osobama daju podatke o linijama i voznim redovima, ali i uspostaviti željezničke veze koje će korespondirati s potrebama i željama stanovništva", zaključio je Worth.