Poznati francuski ekonomist Thomas Piketty zatražio je od hrvatske Porezne uprave da mu dostavi podatke o dohocima u Hrvatskoj.
Kako doznajemo, Piketty je nedavno uputio pisani zahtjev Poreznoj upravi, i to na engleskom jeziku, pa hrvatski poreznici sada prikupljaju podatke koje je tražio taj francuski ekonomist i autor “Kapitala u 21. stoljeću”. Za nedavna boravka u Zagrebu, Piketty se susreo s premijerom Zoranom Milanovićem, nakon čega je od Porezne uprave i službeno zatražio podatke o primanjima Hrvata.
- Piketty traži da mu dostave podatke o dohocima u Hrvatskoj, kao i o imovinskom stanju, koji se mogu dobiti na temelju OIB-a. Slične je podatke tražio i od drugih zemalja te će ih koristiti za analizu nejednakosti u društvu - rekao nam je izvor iz Vladinih krugova.
Prema podacima Porezne uprave, ukupni dohoci nešto više od 1,5 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj tijekom 2013. iznosili su više od 87,2 milijarde kuna. Kada se od toga oduzmu porezi i prirez, na račune građana u toj godini sjelo je oko 76,2 milijarde kuna.
Podaci pokazuju da i u Hrvatskoj, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, danas postoje velike razlike u plaćama. Na to je utjecala i dugotrajna recesija, koja je mnoge gurnula na rub egzistencije ili čak ispod njega. Vidi se to i po podatku da više od 127.000 Hrvata mjesečno zarađuje samo do 2000 kuna. S druge strane, u Hrvatskoj je 2013., pokazuju podaci Porezne uprave, 243 građana imalo plaću veću od 100.000 kuna.
Ipak, najveći dio građana, njih više od 1,1 milijun, ulazi u kategoriju neto plaća između 2000 i 5000 kuna. Slijede oni s plaćama između 5000 i 10.000 kuna, koje bismo (u našim uvjetima) mogli nazvati srednjim slojem, a kojih je u 2013. bilo oko 455.000. Plaće veće od 10.000 kuna u 2013. u Hrvatskoj je imalo nešto manje od 73.000 ljudi.