StoryEditor
ČISTKA POPISA ZA PRETRAGE

UVODI SE SEMAFOR HITNOSTI ZA LISTE ČEKANJA Za nekoliko tjedana stiže novi način naručivanja pacijenata za CT, MR i još sedam ključnih postupaka

 
Ilustracija
 Ante Čizmić / Hanza Media

Od sredine prosinca Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje trebao bi uvesti novi način naručivanja pacijenata za devet ključnih dijagnostičkih postupaka: pacijente će na njih naručivati liječnici obiteljske medicine, liste na koje ih upisuju bit će jedinstvene te se isti pacijenti neće nalaziti na listama čekanja više bolnica, a upisivat će ih po brzini potrebe obavljanja postupka u tzv. semafor naručivanja.

Obiteljski liječnik će, kad otvori računalni sustav HZZO-a (CEZIH), pred sobom imati centralnu listu naručivanja te tri boje mogućeg naručivanja: na crvenu će listu upisivati pacijente koji pregled moraju obaviti najkasnije u roku od dva tjedna, a sustav će mu sam izbacivati zdravstvenu ustanovu najbližu pacijentu koja ima najbrži slobodni termin.

Na žutu listu upisivat će pacijente kojima pregled nije hitan, ali ne mogu čekati dulje od onoga što za njihovu bolest predviđaju algoritmi liječenja. Riječju, to znači da struka mora reći koji je rok za obavljanje određene dijagnostike, a da to čekanje ne utječe na progresiju bolesti. Na zelenu će se upisivati oni koji mogu čekati dulje, odnosno idu na kontrolne preglede.

Na taj bi način zdravstveni sustav trebao očistiti dio lista čekanja, stvoriti realniji i pravedniji sustav te u bitnome rasteretiti pacijente.

S čime se pacijenti sada susreću, zorno opisuje dr. Željka Perić koja se u svojoj, kako kaže, seoskoj ordinaciji u Slatini svakodnevno susreće s nevoljama pacijenta koji moraju “samo zbog predaje uputnice” putovati više od 150 kilometara, a onda koji dan poslije isto toliko zbog pregleda.

Ugovaranje 

- Ovaj moj pacijent em je star, em bolestan, em teško pokretan. Ležao je 12 dana u bolnici. Naručili su ga za CT, uz napomenu da treba doći dva dana ranije s mojom uputnicom kako bi mu dali tzv. internu uputnicu! Pazite, to znači da bi putovao 85 kilometara od našeg sela do Osijeka u jednom smjeru samo da dobije novu uputnicu, a onda još barem tri puta isti broj kilometara.

Da bih mu olakšala putovanje kroz bespuća hrvatskog zdravstva, dala sam mu i D2 i A3 uputnice, naručila sanitetski prijevoz i 100 puta zvala da obavijestim “naručioce” da nema potrebe za dolaskom po tu famoznu “internu uputnicu”. Odgovor - ne može to tako. Neka netko “skoči” po to. Uzalud objašnjavam zašto nitko ne može “skočiti” 85 kilometara. Njihov definitivni zaključak - onda, neka ne dolazi sutra. Stvarno ne znam gdje smo pogubili sve što smo imali. A imali smo zdrave pameti, logike, suosjećanja! Bili smo normalan svijet, da bismo se u eri svekolike informatizacije potpuno pogubili - priča dr. Perić.

Ostvari li se najava HZZO-a o promjenama načina naručivanja za dio pregleda i zahvata dr. Perić mogla bi uskoro poštedjeti svoje pacijente nepotrebnog puta. A trebao bi, barem dijelom, smanjiti i liste čekanja za pojedine dijagnostičke postupke. Ne samo da se više niti jedan pacijent ne bi mogao prijaviti za pregled u više hrvatskih bolnica, nego bi semafor omogućio da se čeka kraće, odnosno da se ugovara više postupaka s bolnicama na koje su dosad pacijenti predugo čekali.

Trenutačno na listi HZZO-a ima 865.000 narudžbi, od čega za dijagnostiku 255.943.

Proces umrežavanja

Za početak, predviđeno je da liječnik može preko semafora naručiti svog pacijenta za jedan od devet postupaka, i to magnetsku rezonancu (MR), kompjutoriziranu tomografiju (CT), holter EKG, ultrazvuk srca, dojke i štitnjače te za operaciju sive mrene i gastroskopiju.

Riječ je o dijagnostici za koju su najdulje liste čekanja. Primjerice, za UZV srca čeka se prosječno više od 240 dana, a dojke gotovo godinu dana.

- Postupno će se njihov broj širiti na dodatne postupke. Za početak, umrežit će se tridesetak bolnica koje imaju isti bolnički informacijski sustav (BIS) te ordinacije domova zdravlja - objašnjava direktor HZZO-a Lucian Vukelić.

To bi konačno, nakon dugogodišnjeg odgađanja, značilo da je pokrenut proces umrežavanja svih zdravstvenih ustanova, uključujući primarnu zdravstvenu zaštitu, bolnice i izvanbolničku specijalističku zdravstvenu zaštitu (SKZZ), i to putem proširenja mreže CEZIH-a (računalni sustav HZZO-a) bez čega nema tzv. jedinstvenih lista čekanja na koje se isti pacijent, primjerice, ne može prijaviti u više ustanova. Osim toga, ugovaranje HZZO-a s ustanovama više neće biti samo po djelatnosti, nego će se plaćati po realizaciji ciljanih postupaka, što bi trebalo biti i za njih motivirajuće i u materijalnom dijelu.

Nakon što liječnik u računalnom sustavu HZZO-a otvori centralni kalendar naručivanja i u jednu od tri liste naruči pacijenta, liječnik će odmah vidjeti u kojoj bolnici ili specijalističkoj ordinaciji najbližoj pacijentu i najkraće po vremenu može dobiti termin. Tog trenutka kad je pacijent upisan, on se ne može prijaviti na pregled i u neku drugu ustanovu kao što se to trenutačno radi.

Otkazivanje pregleda

Onoga trenutka kad krene primjena semafora narudžbi za spomenutih devet postupaka, sa svih lista čekanja u Hrvatskoj krenut će “skidanje” višestruko prijavljenih pacijenata na listama. Naime, morat će odabrati ustanovu u kojoj žele obaviti pretragu, a sa svih ostalih lista “sustav” će ih izbrisati. Kako se bude širila lista postupaka u semaforu, tako će se postupno i za njih brisati oni višestruko prijavljeni.

Također, ovaj bi sustav narudžbi bitno olakšao situaciju onim pacijentima koji su kilometrima udaljeni od neke bolnice ili klinike jer bi im uštedio put radi predaje papirnatih uputnica bez kojih nerijetko nema ni pregleda. Osim liječnika, i sami građani moći će se prijavljivati za pregled putem platforme e-građani, ali također samo na jednome mjestu koje sami odaberu. Na isti način moći će otkazati pregled ako su iz nekog razloga odustali.

No, premda još nije profunkcionirao semafor narudžbi, zanimljivo je da je HZZO, u namjeri smanjenja listi čekanja, za spomenutih devet postupaka još u travnju povećao sredstva za 260 milijuna kuna.

“Unatoč dugim listama čekanja, za neke postupke potrošeno je tek 60 posto sredstava, poput onih za UZV štitnjače ili UZV dojke. Najbolje izvršenje ima operacija mrene za što je potrošeno čak 85 posto ugovorenih sredstava. Ovaj novi način praćenja postupaka omogućit će uvid HZZO-u u realizaciju po ustanovama, odnosno da se onima koji ugovoreno nisu u stanju izvršiti skine dio limita i plati onima koji su u stanju odraditi posao”, objašnjava Vukelić.

Naime, činjenica je da su neki bolnički kapaciteti godinama premalo iskorišteni, ali zato se, slučajno ili ne, istodobno sklapaju ugovori s privatnim ustanovama. U HZZO-u tvrde da će semafor narudžbi biti put u novi model ugovaranja po sustavu koliko obavljenog posla toliko i kuna.

9 postupaka koji će prvi ući u semafor narudžbi HZZO-a:

-   magnetska rezonanca (MR)

-   kompjutorizirana tomografija (CT)

-  holter EKG

-   ultrazvuk srca

-   ultrazvuk dojke

-   ultrazvuk štitnjače

-   operacija sive mrene

-   gastroskopija

 

Kako će funkcionirati semafor narudžbi?

-   Crvena lista - liječnik će upisati hitne pacijente koji se moraju naručiti u roku od dva tjedna u najbližu bolnicu ili SKZZ jer u suprotnom bi im bilo narušeno zdravlje

-   Žuta lista - dio semafora predviđen je za narudžbe pacijenta koji nisu hitni, ali ne mogu čekati dulje od onoga što za njihovu bolest predviđaju algoritmi liječenja

-   Zelena lista - označavat će liste na kojima su pacijenti koji mogu čekati te oni koji trebaju, primjerice, kontrolne preglede

-   Za pregled se mogu prijaviti i sami građani preko platforme e-građani

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:50