VLADIN AKCIJSKI PLAN

Uvodi se strogi protokol za praćenje pojedinaca i grupa koji u javnom prostoru šire netrpeljivost

Tri mjeseca nakon napada na Banske dvore Vlada je u javnu raspravu uputila dokument koji precizno definira postupanje institucija
Najčešće mete zločina su Srbi, Romi te seksualne manjine
 Denis Lovrovic/AFP

Ovaj tjedan, točno tri mjeseca od dramatičnog jutra kad je 22-godišnji Danijel Bezuk iz automatskog oružja pred ulazom u Vladu ranio policajca, pucao na još dvojicu i izrešetao prozore Banskih dvora, Vlada je u javnu raspravu uputila "Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje". Cilj je donošenja protokola, kako stoji u tome dokumentu, unaprijediti rad policije, Državnog odvjetništva, sudova i drugih tijela nadležnih za suzbijanje, otkrivanje i progon zločina iz mržnje.

Središnje tijelo za praćenje i objavu podataka o toj vrsti zločina i donesenim presudama bit će Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Taj Ured će pratiti tijek postupka u svakom pojedinom predmetu zločina iz mržnje, objedinit će statističke podatke i objavljivati ih na svojoj službenoj stranici, a podatke će dostavljati i Uredu za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-u).

Razlike u podacima

Alen Tahiri, predstojnik Ureda za ljudska prava, rekao nam je da donošenje tog dokumenta nema veze s Bezukovim rafalima na Banske dvore jer na tome dokumentu radi od 2018. - Postoji velika diskrepanca u podacima o broju tih zločina koje dobivamo od policije i onih koji nam stižu iz DORH-a. Želimo tijela otkrivanja i progona potaknuti na što bolji rad i dobiti što precizniji i jasniji uvid u raširenost te pojave i postupanje nadležnih tijela. Najčešće mete zločina iz mržnje prema podacima koje smo dosad dobivali su Romi i Srbi te seksualne manjine - kaže nam Tahiri. Nada se da će Vlada protokol usvojiti najdalje do sredine veljače.

U protokolu se uvodno objašnjava da izraz "zločin iz mržnje" obuhvaća sva kaznena djela i prekršaje koji su motivirani mržnjom prema žrtvi napada zbog njezine rasne, vjerske, nacionalne pripadnosti, spolne orijentacije, invalidnosti, socijalnog podrijetla. Tako se zločinom iz mržnje smatraju kaznena djela javnog pozivanja na nasilje prema osobama ili skupinama zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne pripadnosti, spolne orijentacije, invalidnosti te kaznena djela javnog odobravanja, poricanja ili znatnog umanjivanja djela genocida i ratnog zločina. Kao zločin iz mržnje ovaj protokol tretira i pojedina ponašanja definirana u Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim utakmicama i Zakonu o prekršajima ako su motivirana mržnjom.

Tim se dokumentom Ministarstvu unutarnjih poslova nalaže da posebno pomno prikuplja podatke o skupinama i pojedincima "koji u svom djelovanju iskazuju sklonost činjenju zločina iz mržnje". Precizno propisuje na koje indikatore policija pri obradi te vrste djela mora posebno obratiti pozornost, kao što su pripadnost žrtve nekoj od manjinskih skupina, percepcija počinitelja da žrtva pripada takvoj skupini ili povezanost žrtve s osobom koja pripada takvoj skupini.

Neugodna presuda

Policija će, stoji u dokumentu, posebnu pozornost obratiti na prisutnost verbalnih izraza mržnje u javnom prostoru, ali i neverbalnih simbola i učestalost govora mržnje na internetu. Državna odvjetništva i sudovi obvezuju se da sa zločinima iz mržnje "postupaju žurno i s posebnom pozornošću". DORH i sudovi će na posebnom formularu voditi preciznu evidenciju iz koje će biti vidljiv točan broj osumnjičenih osoba, broj žrtava, način na koji je djelo kvalificirano, a potom te podatke dostavljati Uredu za ljudska prava.

A Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu danas je objavio još jednu za Hrvatsku krajnje neugodnu presudu vezanu upravo uz zločin iz mržnje. Hrvatsko je pravosuđe, stoji u presudi, u slučaju P. S., djevojke homoseksualne orijentacije, je muškarca koji ju je 2010. ispred jednog noćnog kluba tresnuo u zid, zatim izudarao šakama pa srušio na pod i cipelario zato što je odbila njegovo udvaranje rekavši mu da je lezbijka, prekršajno kaznilo za remećenje javnog reda i mira sa 300 kuna. DORH je odbacio njezinu kaznenu prijavu za zločin motiviran mržnjom, a Ustavni sud i njezinu ustavnu tužbu.

Najčešće mete zločina su Srbi, Romi te seksualne manjine

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. siječanj 2022 10:02