ZAGREB - “Direktori MMF-a izrazili su zabrinutost dokapitalizacijom javnih banaka iz fonda za osiguranje depozita”, posljednja je rečenica ovotjednog MMF-ova izvještaja o Hrvatskoj koja je prošla gotovo nezamijećeno.
Međutim, ta rečenica ima itekakvu težinu jer njom MMF izravno prigovara hrvatskoj Vladi zbog dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke! Ta je državna banka dokapitalizirana 30. ožujka ove godine, samo dan prije nego što je na snagu stupao novi propis HNB-a kojim je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka povećana sa 10 na 12 posto.
To znači da banka mora imati najmanje 12 posto jamstvenoga kapitala u odnosu na svoju aktivu. U trenutku kad je dokapitalizirana, Poštanska je banka imala adekvatnost kapitala 10,13 posto, to jest nešto više od milijardu kuna jamstvenog kapitala. Nakon dokapitalizacije, adekvatnost kapitala porasla joj je na 12,47 posto.
Kamata 5,5 posto
Problem, naravno, nije u dokapitalizaciji velike državne banke, nego u izvoru novca za tu dokapitalizaciju. A novac je dala Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čija je glavna funkcija prikupljati i čuvati novac za osiguranje štednje. Dakle, DAB je 30. ožujka ove godine za 200 milijuna kuna kupio obveznice Hrvatske poštanske banke, koje dospijevaju na naplatu 30. travnja 2015., a godišnja kamata na njih je 5,5 posto.
Premije za osiguranje
DAB je tih 200 milijuna kuna prikupio od poslovnih banaka, koje su prema Zakonu o osiguranju štednih uloga dužne uplaćivati premiju za njihovo osiguranje. Tako prikupljen novac DAB mora voditi na posebnom računu Fonda osiguranja depozita, a prema zakonu ga može ulagati u vrijednosne papire čiji su izdavači Republika Hrvatska ili HNB, potom u papire za koje jamči RH. Ulaže li novac u neke druge vrijednosne papire, smije to učiniti samo posebnom odlukom ministra financija.
Nepoznato je je li Hrvatskoj poštanskoj banci država dala svoja jamstva za obveznice kako bi ih DAB mogao kupiti ili je pak ministar Ivan Šuker posebnom odlukom odobrio takvu kupnju. Šukeru to ne bi bilo teško, jer je u dvostrukoj ulozi: kao ministar financija odobrava takvu kupnju, a kao potpredsjednik Vlade je, po svom položaju, predsjednik Uprave DAB-a.
Kako god bilo, činjenica jest da je taj potez tri mjeseca kasnije zabrinuo MMF.
Novac na raspolaganju
Razlog je principijelan. Poštanska je banka izdala obveznice koje će isplatiti 2015. godine, što znači da do tada ne treba osigurati novac za njihovu isplatu, osim, naravno, za kamatu. Novac koji DAB prikuplja u Fond osiguranja depozita trebao bi, teoretski, biti na raspolaganju u svakom trenutku, jer on služi isplati depozita građana ako neka banka ode u stečaj. Rok za isplatu je 20 radnih dana!
MMF jednostavno brine gdje će Državna agencija za osiguranje štednih uloga, u slučaju stečaja neke banke, u tako kratkom roku pronaći novac za isplatu osiguranih depozita i hoće li joj u takvom zlom trenutku nedostajati baš tih 200 milijuna kuna, uloženih u HPB. A novac za isplatu se mora odmah pronaći, jer je brza i sigurna isplata depozita osnova stabilnosti bankarskog sustava.
Stari šef u pritvoru, a novi u problemima
Jasno je što se događalo tog 30. ožujka ove godine. HPB-u je trebala brza dokapitalizacija, kako bi ispunila uvjet o adekvatnosti svog kapitala. Ta se adekvatnost poljuljala prije toga, kad su se počeli otkrivati gubici koje je ostavila bivša uprava, čiji je predsjednik Josip Protega završio u pritvoru. Novom šefu banke Čedi Maletiću svakodnevno su iz ormara ispadali neki novi ‘leševi’, pa je prošlu godinu banka završila sa 448,8 milijuna kuna gubitka.