'Dobro, ja sam rijetko u Saboru, došao sam malo pozdravit ljude i vidit šta se radi. Danas sam navratio, a ubuduće ću vidjeti hoću li dolazit ili ne.'
Ova nonšalantna izjava o tome kako će možda dolaziti na posao, a možda i neće, koju je Željko Kerum, bivši splitski gradonačelnik i aktualni zastupnik HGS-a, usput izrekao prvog dana jesenskog zasjedanja Sabora, odnosno prilikom svog jedinog ovogodišnjeg posjeta radnome mjestu, i dalje mu se ne bi toliko uzimala za zlo da se nije pojavio jedan novi moment, piše Slobodna Dalmacija. Naime, otprije je poznato da je Kerum, otkad je konstituiran Sabor, do njega navratio tek tri puta. Prvi put kad je prisegnuo, potom na komemoraciju pokojnom predsjedniku Borisu Špremu te prošli tjedan, na početku jesenskog zasjedanja.
Poznato je i da saborska statistika bilježi kako se nikad nije javio za riječ niti pristupio saborskoj govornici. Iako skandalozno, takvo ponašanje i nije do sada izazivalo toliku javnu sablazan jer se Kerum branio kako ne dolazi u zgradu na Markovu trgu 6, ali isto tako da ništa ne košta porezne obveznike jer ne uzima ni lipe državnog novca - ni saborsku plaću, ni dnevnice, ni putne troškove.
E da, tako je to i bilo do prosinca 2013. godine, kad je Kerum tiho, bez medijskog znanja, podnio zahtjev da mu se isplaćuje saborska plaća, što se saznalo tek sada. Prema podacima računovodstva Hrvatskog sabora, u zadnjoj platnoj vrećici za kolovoz isplaćeno mu je neto 14.346 kuna, odnosno bruto 25.919 kuna.
Kao vrijedni Linić
To znači da su nerad Željka Keruma porezni obveznici tijekom zadnjih osam mjeseci platili ravno 207.352 kune (iznos njegovih osam bruto plaća). Pridodamo li tome da je Kerumovoj stranci HGS za rad u ovoj godini iz proračuna odobreno više od 684.000 kuna, od čega na ime mandata Željka Keruma 325.725, dolazimo do cifre od 533.000 kuna koliko su građani platili jedan ovogodišnji Kerumov dolazak na posao!
Kerum takvim ponašanjem nije pljunuo samo u lice građanima, nego i svojim saborskim kolegama koji revno dolaze u parlament, a imaju samo koju kunu više od njega, poput bivšeg ministra financija Slavka Linića, čija je mjesečna plaća tek za sto kuna veća od Kerumove, ili Mirele Holy, koja ima dvije tisuće kuna manju plaću.
Stručni radnik josip
Neto plaće zastupnika kreću se od 12.700 kuna do 22.000, odnosno bruto između 22.000 i 39.487 kuna. Ako je zastupnik predsjednik nekog odbora ili izaslanstva, ima i veću plaću. Predsjednik Sabora Josip Leko ima najviši koeficijent, ali na tekući račun više od njega prima Josip Đakić, HDZ-ov zastupnik i šef Hvidre.
Đakić koji je završio srednju školu i po obrazovanju je stručni radnik rudarsko-naftne struke, zahvaljujući braniteljsko-invalidskim poreznim olakšicama mjesečno dobiva 22.778 kuna neto, što je za dvije tisuće kuna više i od plaće premijera Zorana Milanovića i svih ministara u Vladi.
Predsjednik Sabora Leko ima mjesečno neto 19.613 kuna. Treću plaću po visini prima Tomislav Čuljak, potpredsjednik Sabora, iz HDZ-a (neto 19.378 kuna) slijedi HDSSB-ovac Krešimir Bubalo s neto plaćom od 19.162 kune i Ivan Šantek (HDZ) s 19.019 kuna. U vrhu su i potpredsjednici Sabora, SDP-ovci Dragica Zgrebec (18.872 kune), Nenad Stazić (18.661 kuna), te HNS-ovac Milorad Batinić (18.613 kuna). Zbog poreznih olakšica visoku plaću od 18.478 kuna prima i otac petero djece, Imoćanin Ante Babić (HDZ), a među najbolje plaćenima su i Željko Sabo s 18.701 kunu i gospićki ginekolog i bivši ministar zdravstva Darko Milinović sa 17.617 kuna.
Manje od Milinovića prima predsjednik HDZ-a Tomislav Karamako (30.627 kuna bruto odnosno 16.908 kuna neto), koji je iznimno rijedak gost na Markovu trgu.
S druge strane, među najnižim saborskim plaćama je ona šefice ORAH-a Mirele Holy koja je u kolovozu primila 12.942 kune, a ispod 13.000 kuna primaju i Marija Lugarić (SDP), Martina Banić (HDZ), Melita Mulić (SDP) kao i gradonačelnik Tisnog Ivan Klarin (SDP), piše Slobodna Dalmacija.
Plaća ide i bivšoj sisačko-moslavačkoj županici Marini Lovrić Merzel
Iako je Sabor još nije formalno potvrdio, bivšoj SDP-ovki Marini Lovrić Merzel počeo je od rujna teći saborski mandat, a time - naravno - i saborska plaća. Prema zakonu, mandat se automatski aktivira najkasnije osam dana nakon podnošenja zahtjeva, a ona je to učinila 4. rujna.