PRVE PROCJENE

Vakula: ‘Ljeto je bilo ekstremno, ali kolovoz nije bio najtopliji ikada. Evo što nas čeka na jesen i zimu‘

Iza nas je još jedan iznadprosječno topao kolovoz te po temperaturnom odstupanju od prosjeka - još ekstremnije ljeto

Zoran Vakula

 Cropix/

Meteorolog Zoran Vakula objavio je dugoročnu vremensku prognozu u kojoj je najavio da bi vremenski uvjeti u idućim mjesecima mogli pridonijeti da 2022. bude među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja, prenosi HRT.

Iza nas je još jedan iznadprosječno topao kolovoz te po temperaturnom odstupanju od prosjeka - još ekstremnije ljeto. A ispred nas u većini Hrvatske vjerojatno - ne i sigurno - barem prosječno topla jesen i zima. Trenutačno je razdoblje od siječnja do kolovoza uglavnom drugo najtoplije, poručuje Vakula.

Povremena hladnija razdoblja prošlih tjedana onemogućila su znatnije pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg srednjaka pa će kolovoz u većini hrvatskih krajeva od klimatologa DHMZ-a jamačno dobiti manje ocjene nego srpanj i posebice posvuda "ekstreman" lipanj.

Zbog odstupanja od +1 do +3 °C najčešće ocjene vjerojatno će biti "toplo" i "vrlo toplo". Kad se pogledaju svi kolovozi, u Splitu je bio 18. najtopliji, a u Osijeku i Dubrovniku 4. najtopliji....

Kako i priliči ljetu i lokalnim nestabilnostima, ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je unatoč prevladavajućoj suši, ponegdje bilo i zamjetnije kiše. Nakon detaljnije analize klimatolozi DHMZ-a vjerojatno će dati ocjene od "ekstremno suho" u primjerice Rabu, gdje nije pala ni 1 cijela litra kiše po kvadratnom metru, do "normalno" u Gradištu pokraj Županje, Varaždinu, Kninu i Splitu. A u Komiži će, primjerice, kolovoz vjerojatno dobiti ocjenu "kišno", i to zbog 3 dana s izraženijim pljuskovima. Malo, ali dovoljno za spas od prijetećih redukcija vode i još veće štete od suše.

Ne jako visokom temperaturom zraka i posvuda s barem malo kiše kolovoz je u većini krajeva malo smanjio odstupanja od prosječnih vrijednosti koje bi ljeto imalo da je nastavilo u "ritmu" srpnja i pogotovo lipnja. Unatoč tome, ocjene zbog srednje sezonske temperature zraka vrlo vjerojatno će gotovo posvuda u Hrvatskoj biti "ekstremno toplo", a za ukupnu količinu oborine od "ekstremno suho", u primjerice Rijeci, do "normalno" u Kninu i Splitu, otkriva Vakula.

image

Isušeno jezero na Bundeku

Vanesa Pandzic/Cropix

Osim tih ocjena, nekome je još zanimljivija spoznaja kako je srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega ljeta većinom 2. ili 3. najviša, uglavnom u "nadmetanju" s 2012. i 2003. godinom, ovisno od mjesta do mjesta.

U Dubrovniku je čak rekordno visoka - 27,1 °C! Za 0,1 °C viša od do sada najviše spomenutih godina. Meteorolog Vakula navodi da je riječ o preliminarnim analizama te da će službene uskoro objaviti klimatolozi DHMZ-a.

U Rijeci je pak manje od ovogodišnjih 100 litara kiše po četvornome metru od 1. lipnja do 31. kolovoza zabilježeno samo 2003. godine!? Samo je te iste 2003. te još 1949. godine od 1. siječnja do 31. kolovoza u Rijeci izmjerena manja količina oborine nego ove godine, a podaci postoje od 1948. U Pazinu, gdje se službeno mjeri od 1961. godine, u istom razdoblju manja količina zabilježena je također samo dvije godine - 1993. i 2012., što prilično zorno dokazuje iznimnost ovogodišnje suše.

Još iznimnija je gotovo posvuda u Hrvatskoj srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine, koja je u većini mjesta 2. najviša - odmah iza rekordne prve dvije trećine 2007. godine, u Gospiću, primjerice, još i 2014., a u Dubrovniku je pak toplije od ovogodišnjeg razdoblja od siječnja do kolovoza bilo samo 2018. godine.

Kao i prema prošlim izračunima većine modela za dugoročne prognoze - i prema najnovijima se može zaključiti kako je u većini Hrvatske povećana vjerojatnost ne samo srednje sezonske temperature zraka barem oko prosječne, nego i većine mjeseci tijekom jeseni i zime. Iznimke bi, prema trenutačno najvjerojatnijim izračunima, mogli biti studeni i siječanj, tijekom kojih je u mnogim krajevima i povećana vjerojatnost za višak oborine. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, koje nisu odviše pouzdane i podložne su promjenama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. srpanj 2024 16:29