U većini krajeva oblačno, mjestimice sa slabom kišom i rosuljom, a u gorju susnježicom i snijegom, ponegdje uz stvaranje tanjeg snježnog pokrivača, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za četvrtak.
Oborine su najvjerojatnije u središnjoj i gorskoj unutrašnjosti, a duž obale će se zadržati uglavnom suho uz povremena sunčana razdoblja.
Vjetar na kopnu slab i umjeren sjeveroistočni i istočni, a na Jadranu će puhati umjerena i jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima.
Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti od 0 do 5, a na Jadranu između 10 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Jesen toplija od prosjeka
Studeni ove godine nije baš bio studen, ali je ponegdje bio vrlo kišan, kaže meteorolog Zoran Vakula za HRT. Srednja mjesečna temperatura zraka posvuda je bila 1 do 2 °C viša od višegodišnjih srednjih vrijednosti pa će službene ocjene klimatologa vjerojatno biti da je mjesec studeni bio ‘normalan‘ do ‘topao‘, ponegdje vjerojatno i ‘vrlo topao‘. Temperatura se rijetko spuštala ispod nule.
Zanimljivo je kako je ovako topao studeni rjeđi na Jadranu, nego u unutrašnjosti. U Rijeci, Splitu i Dubrovniku, primjerice, ovaj je studeni 7., 8. odnosno 12. na popisu najtoplijih, dok je u Zagrebu, primjerice, 15. po redu, na Zavižanu 19.
No nije topliji od prosjeka bio samo studeni, već čitava jesen. Naime, ova jesen je 11. na popisu najtoplijih u Osijeku, Kninu i Dubrovniku, dok je u Gospiću 8., Splitu i Zagrebu 4., u Rijeci 3., a na Zavižanu čak 2. najtoplija, odmah iza rekordne 1967. godine.
No iako je minusa falilo, kiše je, barem u nekim dijelovima Hrvatske, bilo napretek.
Po ukupnoj sezonskoj količini oborine klimatološke ocjene će vjerojatno biti od ‘sušno‘, primjerice u Splitu, do ‘vrlo kišno‘ u primjerice Zagrebu, i to ponajviše zbog obilne kiše u rujnu.
Ukupna mjesečna količina oborine bila je uglavnom veća od prosjeka, ponegdje i znatnije, kao primjerice u Sisku, Senju, Hvar i osobito Šibeniku, ali mjestimice je oborine bilo i manje nego što je uobičajeno, kao primjerice u Pargu, u Dubrovniku i Rijeci. Stoga će klimatološke ocjene vjerojatno biti većinom ‘normalno‘ i ‘kišno‘, gdjegod i ‘vrlo kišno‘.
Ako pogledamo čitavu godinu, kasniji mjeseci pridonijeli su iznimno visokoj srednjoj temperaturi zraka u razdoblju siječanj - studeni. Većinom čak ekstremnoj. Rekordnoj. Ili barem među prve 3. U istom je razdoblju ukupna količina oborine uglavnom manja od prosjeka, zamjetnije u većini mjesta na Jadranu i uz njega.
A kakva će biti zima?
Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cijelini obilježiti iznadprosječna toplina, kaže Zoran Vakula za HRT.