GRAĐANI ZABRINUTI

Val inflacije pokrenuo lančanu reakciju: Hoće li nam biti pojeden novac za mirovine?

‘Sustav će se uravnotežiti. Neće doći do pada vrijednosti mirovina iz drugog stupa. Naravno, ako inflacije ostane pod kontrolom‘

Jelsanski umirovljenici 

 Duje Klaric/Cropix

Povećana inflacija zabrinula je mnoge građane, osobito siromašnije, jer im nagriza kupovnu moć, vrijednost ušteđevine pa i ukupni životni standard, ali ima i onih koji joj se gotovo vesele. Bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača smatra da bi ona mogla potaknuti urušavanje drugog mirovinskog stupa, koji je toliko štetan za gospodarstvo, državu i ogromnu većinu građana "da ne bi bilo šteta da propadne".

Svoje tvrdnje, piše Slobodna Dalmacija, temelji na negativnom prinosu obveznih mirovinskih fondova u 2021. godini, a očekuje i nastavak tog trenda zbog strukture imovine OMF-ova tipa C. "I to su nominalno negativni prinosi. Realni prinosi daleko su porazniji. Inflacija izjeda mirovinsku štednju te će se pad realne vrijednosti mirovinske štednje nastaviti još nekoliko godina, čak ako smo i optimistični kad je u pitanju smanjivanje inflacije", poručio je Garača.

Niske kamatne stope

Prosječan prinos lani se kretao od 13,52 posto u kategoriji A do 0,43 posto u kategoriji C. Kakva su očekivanja samih mirovinskih fondova u pogledu pritiska inflacije i prinosa, s obzirom na to da su proteklih godina kamatne stope na državne obveznice u koje ulažu dobar dio svog portfelja bile vrlo niske? U Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), podsjećaju kako su se proteklih 20 godina suočili s brojnim izazovima. Neki od njih proizveli su kratkoročne negativne trendove, no kumulativno u 20 godina rada, svojim članovima, smatraju, ostvarili su više nego dobre prinose.

"Fondovska industrija s rizikom inflacije nosi se na različite načine. Naime, kako i sama materijalizacija tog rizika ovisi o stavu i potezima centralnih banaka, i to primarno američkog FED-a i Europske centralne banke u pogledu referentnih kamatnih stopa, tako se, između ostalog, fondovi štite ulaganjem u segmente dioničkog tržišta, ulaganjem u alternativne klase imovine koje uključuju i realnu imovinu te upravljanjem kamatnim rizikom portfelja", objašnjavaju u tom strukovnom udruženju UMFO. Iako se inflatorni pritisci pokazuju trajnijima nego što se očekivalo krajem prošle godine, očekuju njihovo popuštanje.

- Srednjoročno gledano, mišljenja smo kako ubrzano usvajanje tehnologija, rast produktivnosti iznad rasta plaća, utjecaj nepovoljnih demografskih trendova na povišenu stopu štednje, dugoročni trend pada stope zaposlenosti te usporavanje rasta u razvijenim ekonomijama, na trenutke ispod strukturno niske stope rasta BDP-a, djeluju deflatorno, poručuju. Imajući u vidu da je isplata mirovina iz drugog mirovinskog stupa vezana uz inflaciju (početni iznos dvaput godišnje usklađuje se sa stopom inflacije), Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže da bi to moglo predstavljati pritisak na mirovinska osiguravajuća društva, jer će morati isplaćivati više.

Međutim, viša razina inflacije sa sobom neizbježno vuče sve aspekte ekonomije, uključujući i rast prinosa na obveznice, dionice i druge financijske instrumente, pa će rasti i prinosi na tehničke pričuve kod mirovinskih društava, a upravo te pričuve služe kao podloga za isplatu budućih mirovina.

"Stoga se može očekivati da će se sustav uravnotežiti, samo na višoj razini te kako neće doći do pada realne vrijednosti mirovina isplaćenih iz drugog stupa, niti do problema u poslovanju mirovinskih društava. Ne bi se trebalo dogoditi ništa osobito, naravno, uz pretpostavku da inflacija ostane upravljiva, a očekivanja su da će se ona vremenom vratiti na niže razine", objašnjava Nestić. Dodaje kako slično vrijedi i za poslovanje mirovinskih fondova u kojima je pohranjena mirovinska štednja onih koji još uvijek rade.

Očuvana štednja

Raste inflacija, ali rast će i nominalni prinosi fondova, odnosno prinosi na mirovinsku štednju. Osim možda samo kratkoročno i prolazno, zaključuje Nestić, "realna vrijednost štednje bit će očuvana, odnosno uvećana".

Hoće li se i kada inflacija vratiti u prihvatljive okvire, ostaje vidjeti, ali ono što je sigurno jest to da će najveću cijenu platiti oni s nižim primanjima. Ne samo u smislu već prisutnog rasta troškova života, već i zbog očekivanja da se suzdrže od povećanja plaća. Tako dužnosnici pojedinih zemalja, uključujući i centralne bankare, pozivaju zaposlene da ostanu umjereni u svojim zahtjevima rasta plaća i tako pomognu u obuzdavanju inflacije. Na takav poziv britanskog guvernera Andrewa Baileyja, primjerice, predstavnica sindikata Sharon Graham odgovorila je pitanjem: "Zašto svaki put kada dođe do krize, bogati ljudi traže od običnih ljudi da to plate?".

Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova, prema nedavno objavljenim podacima Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), dosegnula je krajem prošle godine 133 milijarde kuna, i bila je gotovo 12 posto ili 14 milijardi kuna veća nego u prethodnoj godini. Domaće obveznice Fondovi u najliberalnijoj kategoriji A ostvarili su prosječni prinos od 13,52 posto (od osnivanja 7,78 posto). U najbrojnijoj kategoriji B prosječni prinos iznosio je 7,37 posto (od osnivanja 5,51 posto), a za fondove kategorije C prinos 0,43 posto (od osnivanja 4,48 posto).

U strukturi portfelja obveznih mirovinskih fondova i dalje dominiraju domaće državne obveznice, premda se njihov udjel smanjuje. Sa 63,78 posto krajem 2020. godine izloženost prema hrvatskim državnim obveznicama u godinu dana je smanjena na 57,65 posto. Udio domaćih dionica u portfeljima OMFova je 11,98 posto (2020. iznosio je 10,68 posto), a dionice stranih kompanija čine 9,19 posto ukupnog portfelja. Od drugih oblika ulaganja najzastupljenija su ona u inozemne investicijske fondove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. veljača 2022 09:52