Ministarstvo graditeljstva je u više od godinu i tri mjeseca nakon potresa u Zagrebu uspjelo iznjedriti 19 odluka obnove, a "fizički" je u Zagrebu srušena tek jedna kuća, i to je državu stajalo ukupno 20 tisuća kuna. Šef Fonda za obnovu Damir Vanđelić ukazao je jučer na Ministarstvo graditeljstva, a iz Ministarstva mu, pak, uzvraćaju da oni već dva mjeseca čekaju da Fond njima vrati privremene odluke za obnovu dvije višestambene zgrade u Zagrebu, i to one u Đorđićevoj ulici te Ilici.
Rat između Ministarstva i Fonda se nastavlja, a obnova je, čini se, za to vrijeme na čekanju.
- Najveći problem je da od 11.200 zahtjeva Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u odluke nije pretvorilo niti dva posto zahtjeva. Očito da je najveće usko grlo ovoga trenutka obrada zahtjeva - rekao je jučer šef Fonda Vanđelić.
Ministar Darko Horvat, pak, to negira te istodobno u Petrinji otvara ured u koji će se, prema svemu sudeći, prebaciti neki od zaposlenika iz Ministarstva, pa će ih, očito, na predmetima vezanim uz metropolu raditi još manje. Trenutno, doznajemo, na odlukama u Ministarstvu radi 30-ak zaposlenika, a u tijeku je i natječaj kojim bi se angažiralo još njih 15-ak.
- A sad je lipanj, pa se koriste stari godišnji odmori, pa sve to ide još sporije - govori nam izvor blizak Fondu za obnovu. Međutim, u Ministarstvu tvrde da nije ni njima lako. Zahtjeva je na tisuće, a veliki broj ih dolazi nepotpun, nedorečen, bez sve potrebne dokumentacije.
Loptanje od prvog dana
- Mi moramo provjeriti svaki račun, ne može nam se dogoditi da priznamo neki za postavljanje dimnjaka, a izdao ga je, primjerice, slastičar - objašnjavaju nam u Ministarstvu.
No, nameću se onda pitanja: zašto nisu građane bolje informirali o tome što je potrebno dostaviti, koje dokumente trebaju imati, kakve potvrde, čije račune...
- Zovem već danima, nitko ne odgovara - komentira jedna gospođa koja proteklih dana pokušava doznati status svog predmeta. Ne kasni se samo s odlukama o konstruktivnoj obnovi, rokovi se probijaju i s isplatama za hitne popravke, pa građani mjesecima čekaju na povrat već uloženih sredstava.
Uglavnom, (ne)obnovom Zagreba vladajuće strukture doslovno se loptaju od prvog dana.
- Nije mi jasno kako se i dalje vladajući prema tim ljudima tako odnose. Zašto nemaju volje da se to pokrene? Je li razlog to što HDZ nema vlast u Zagrebu? Je li to zato što je Damir Vanđelić odbio biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika? - pita se naš sugovornik blizak Fondu.
Premijer Andrej Plenković ranije je navodno šefa Fonda Vanđelića često zvao na sjednice Vlade kad bi tema bila obnova ili bi s njime kontaktirao nekim drugim povodom, ali otkako je Damir Vanđelić odbio poziv da bude kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika, više se ni predsjednik Vlade navodno ne javlja.
Gluhog telefona kao da se igra i sam ministar graditeljstva Horvat, koji kaže da su poslali neke odluke pa Vanđelić kaže da još nisu stigle do Fonda iako su svi na istoj adresi te se otkrije da su odluke još u postupku... Privatno se dvojac Vanđelić-Horvat, doznajemo, sasvim dobro slaže, ali kad je u pitanju obnova potpuno se razilaze.
Neki se sada nadaju da bi zaraćene strane u Zagrebu mogla "pomiriti" nova vlast u Gradu Zagrebu predvođena gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem čiji će zamjenik za to područje biti Luka Korlaet. On bi se sa šefom Fonda Vanđelićem trebao sastati sljedeći tjedan, ali njihovi dosadašnji prijedlozi odnosili su se više na način obnove nego na samu proceduru.
Međutim, oni u planu imaju, neslužbeno doznajemo, osnivanje centra za informiranje građana o samoj proceduri. U Možemo! su bili zadovoljni kako su to gradski djelatnici obavili u jednoj od akcija, pa planiraju organizirati odjel s tim ljudima kako bi se građanima više pomoglo oko papirologije, informacija i same procedure.
U prvih šest mjeseci nakon potresa, podsjetimo, glavni kočničar obnove bio je danas pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je na svježu ranu Zagrepčanima poručio da su "si sami krivi jer nisu ulagali u svoje nekretnine". U njihovu zaštitu tada je na neki način stala državna razina i Ministarstvo graditeljstva, odnosno tadašnji ministar Predrag Štromar i državni tajnik Željko Uhlir.
Padaju komadi fasada
Svađa se tada odvijala na razini državne i lokalne politike, a gnjev Zagrepčana prebacio se na dimnjačare, zadrugu koja u Zagrebu ima ekskluzivnu koncesiju, a tih dana zbog epidemije nisu izlazili na teren iako su mnogi bili bez grijanja i tople vode.
Na političkoj razini rasprava se potom preselila u saborske klupe, a neki zastupnici su negodovali jer se Zakonom o obnovi predlagalo građanima Zagreba sufinancirati konstruktivnu obnovu.
- Zašto bi netko iz Šibenika plaćao za obnovu stana u centru Zagreba - komentirali su. Obnova Zagreba mjesecima se poput vrućeg krumpira prebacivala od zakona do propisa, pa od pravila do odluke, a po gradu su i dalje padali komadi s krovova. I sve to neki od sugrađana pratili su, i još danas prate, ili iz hostela, u koji su bili privremeno smješteni nakon što im je potres uništio građevine, ili iz kontejnera.