BIVŠI ŠEF FONDA

Vanđelić o obnovi, Ini i svojim političkim ambicijama: Oni koji me znaju, znaju da se ne mičem tako lako

‘Za Inu je najbolje da prerađuje vlastitu naftu. Ne mogu govoriti o zatvorenim sastancima, pozivam vas da razmišljate. Da li je to dobro za Inu? Nije.‘

Damir Vanđelić

 Davor Pongracic/Cropix

Bivši šef Fonda za obnovu i bivši član Nadzornog odbora (NO) Ine Damir Vanđelić rekao je tijekom gostovanja u emisiji "Točka na tjedan" N1 Televizije da je tek svaki osmi Zagrepčanin koji je državi podnio neki oblik zahtjeva za obnovu nekretnine ili zamjensku kuću dobio neki odgovor.

- Prema objavama koje dolaze iz Fonda za Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju vidim da je još uvijek tek svaki osmi zahtjev obrađen u Ministarstvu. Treba se podsjetiti da je Ministarstvo to koje zaprima zahtjeve i priprema u odluke. Fond za obnovu i Središnji državni ured su samo provedbena tijela. To znači da sedam od osam ljudi nije dobilo nikakav akt. Tek 10 od 141 građana dobilo je akt što se tiče zamjenskih kuća. Veliki je zastoj u izdavanju odluka u Ministarstvu. Ne možete pokrenuti nabavu ako nemate odluke - rekao je Vanđelić u velikom razgovoru s voditeljicom i urednicom Natašom Božić Šarić.

Kaže da prostora za korupciju uvijek ima.

- Kad gledate što se moglo napraviti prije, ova izmjena pravilnika o nabavi neće doprinijeti znatno uštedi vremena. Prošle su skoro već dvije godine od zagrebačkog potresa. Da ste išli po javnoj nabavi, nakon godine dana ste trebali imati izgrađene prve stotine kuća. Prema tome, sam zakonski okvir nije tolika prepreka, on usporava. Problem je u organiziranosti ukupnog sistema - rekao je bivši šef Fonda za obnovu.

Ministar Darko Horvat na dan gradnje prve kuće na Baniji nije znao da se ona gradi.

- Zakon o obnovi je u prvoj verziji, pa tako i danas, imao obavezu da se napravi digitalni sustav e-obnove, u kojem su trebali biti svi provoditelji obnove i koordinacijsko tijelo - Ministarstvo. Takav softverski sustav danas ne postoji. Horvat vjerojatno dobiva u Excelu ili Wordu na tjednoj bazi i netko to unosi ručno. Elektronički digitalni sustav e-obnove davno je trebao biti završen. Da je to napravljeno, svaki građanin bi mogao vidjeti status svog predmeta. Takvo nešto smo mi u Fondu napravili sa svojim zaposlenicima i digitalno možete pratiti svoje predmete. Kad napravimo ugovor za vašu zgradu, možete ga vidjeti na internetu. Ali, država nije napravila sustav e-obnove - rekao je Vanđelić.

Bivši šef Fonda za obnovu smatra da postoji prostor da se digitalizacijom stvari naprave boljima.

- To se ne radi nigdje u državi pa nije ni čudno da se to ne radi u Ministarstvu. Kad to napravite, sve postane digitalno zapisano i transparentno. Nisam siguran da u ovom trenutku postoji interes za takvo nešto. Stvar je motiva, a nakon toga resursa - rekao je Vanđelić.

Vanđelić je upitan vidi li pokušaj korupcije ili zadovoljavanje partikularnih interesa.

Cijene manje u Zagrebu nego na Baniji

- Evidentno je da možda imamo problem u tom smjeru, a to je kretanje cijena. Ako je cijena uklanjanja bitno niža u Zagrebu nego na Baniji, treba usporediti te ugovore. Isto vrijedi i za nekonstrukcijsku obnovu. Treba vidjeti zašto su troškovi jeftiniji u Zagrebu nego na Baniji. Milijarde trebamo pažljivije trošiti. Zamjenska kuća bila je po procjeni Ministarstva i fakulteta 743 eura po metru kvadratnom, treba vidjeti koliko je sad i zašto je to tako... Realna tržišna cijena vrlo kvalitetne zamjenske kuće je oko 1100 eura bez PDV-a po metru kvadratnome - rekao je.

Što se tiče ekspresne obnove zgrade u Jurišićevoj u kojoj stanuje Zvonimir Frka-Petešić, Vanđelić smatra kako je na konkretnoj zgradi bila ključna samoinicijativa građana, a država se samo ukrcala na brod i podržala inicijativu građana.

- Država svoje zgrade sporo obnavlja - dodao je.

Vanđelić je upitan je li Vlada odabrala dobar put kada je zaustavila pregovore o otkupu dionica Ine od MOL-a i krenula u pokušaj ponovnog rušenja ugovora pred UN-ovim tijelom za arbitražu u Švicarskoj.

- Zaustaviti pregovore je čudan izbor riječi. Pitanje je jesu li pregovori uopće postojali. Da je konkretna ponuda postojala, moje je mišljenje da je takva ponuda trebala završiti na burzi. Ina i MOL su kompanije koje kotiraju na burzi. Ako je ponuda postojala, zbog ostalih dioničara takva ponuda trebala je biti poznata. Dioničare bi zanimalo ako postoji određena ponuda za otkup dionica. Pitanje je jesu li ponuda i pregovori postojali. RH je kao dioničar često ulazila u razgovore i pregovore s MOL-om. Mogu govoriti za razdoblje kada sam u Nadzornom odboru bio s Davorom Šternom i Gordanom Sekulić, bili smo uvijek uključeni. U ovom slučaju nismo bili uključeni. Upravo zato smo godinu i pol nakon najave otkupa, vidjevši da ne postoji komunikacija, organizirali skupinu ljudi i pokušali dati naš prijedlog oko otkupa Ine... Obavijestili smo ministra Ćorića da radimo na tome, pošaljemo mu i usporimo rad na tome. Materijal je po meni dobar. Bilo je desetak-petnaestak relevantnih ljudi koji se bave ekonomijom i energetikom. To je bilo na početku 2019., vidjeli smo da se dugo vremena ništa ne događa. Pokušavali smo pomoći da se nešto počne događati. Prvo pitanje bilo je da li kupiti Inu, iz dva aspekta: hoće li dugoročno biti isplativo; odgovor ekonomski je da hoće, ali i geostrateški - rekao je Vanđelić za N1 televiziju.

Istaknuo je i da ćemo do 2035. ovisiti o fosilnim gorivima i treba biti pametan.

- Trebamo preživjeti period sljedećih 20-30 godina - rekao je bivši član Nadzornog odbora Ine.

Vanđelić je potom komentirao geostrateški aspekt kupovine Ine.

- Pogledajte kakav manevarski prostor RH ima u smislu davanja naloga o povećanoj proizvodnji plina ili zabrani izvoza plina ili korekciji cijena plina. Ali ako nemate proizvodnju, kako ćete to provesti... Opstrukcija koja se sada događa, događa se zbog smanjene isporuke plina. Cijene kakve imamo sad zadnjih 30 godina nisu zabilježene - rekao je.

Upitan je potom što bismo u ovom trenutku imali od Ine.

- Treba uzeti aspekt što se zadnjih 10-15 godina događa s Inom. Ina je smanjila svoje rezerve nafte i plina i kad gledate u naftnim ekvivalentima, s 270 milijuna barela na otprilike 70. Nije se ulagalo u istraživanje i razvoj. Taj pad uzrokovao je u plinskoj potrošnji da smo 2019. imali 34 posto zadovoljenje vlastitih potreba, a 2008. smo bili na 73 posto, 1978. smo bili na 100 posto. Sad smo na 30-ak posto. RH i mirovinski fondovi u Ini imaju više nego što ima MOL. Ina i MOL na tržištu vrijede isto. To je sporan ostatak dionica o kojem se u zadnje vrijeme ne čuje. Prema kaznenoj prijavi Samodola, manji dio dionica, oko dva posto, stečen je na nezakonit način od strane povezanih osoba. Kaznena prijava postoji, razmatrala se i bavila dionicama koje su sad u "free floatu". Ako je RH na 49,18, a MOL na 49,08 posto, postoji mali dio dionica koji je jako važan. Drugo, ako danas postoji pravomoćna presuda koja kaže da je međudionički ugovor napravljen pomoću kaznenog djela, je li on ništetan. Odvjetnik Hanžeković je svojedobno dao odgovor da ako bude pravomoćna presuda Sanaderu, ugovor je ništetan i treba ga poništavati na Trgovačkom sudu u Zagrebu - rekao je Vanđelić.

Na pitanje je li nekad neka ključna odluka donesena preglasavanjem hrvatskih članova Uprave ili Nadzornog odbora, je li bilo spornih odluka gdje je hrvatska strana bila protiv, a MOL je to proveo unatoč tome, Vanđelić je odgovorio potvrdno.

- Na samom početku imali smo situaciju da je hrvatskim članovima bilo zabranjeno dolaziti na sastanke odbora izvršnih direktora. Kako sam posao predsjednik NO, borio sam se da se uklone i to tijelo sada ne postoji. Ta promjena nije ishođena 11 godina otkad je potpisan ugovor. Na kraju smo uspjeli, ali imali smo situacije u kojima je članovima Uprave izabranima od strane RH bilo zabranjeno da dolaze na sastanke NO-a. Mi smo reagirali, ja sam pisao bijesna pisma. Ti sastanci trajali su 10-11 sati. Nakon takvih incidenata, da ne bi bilo preglasavanje koje funkcionira na temelju međudioničkih ugovora gdje imate tri člana uprave jedne strane i tri člana druge, MOL-ov predsjednik ima dva glasa u slučaju - dodao je Vanđelić.

Dotaknuo se Vanđelić potom i teme izvoza sirove nafte u Mađarsku.

- Hajdemo ovako: poslovni plan Ine ne bi bio pametan da je napravljen da se sirova nafta izvozi u Mađarsku i za Inu je najbolje da se prerađuje u Rijeci. Sad govorim generalno, ne smijem govoriti kako je stvarno izgledao plan. Za to je potreban reverzibilni tok od Siska prema rafineriji, koji je tehnički izveden, za koji ministarstvo graditeljstva u deset godina nije izdalo uporabnu dozvolu. To je odluka države - rekao je.

Vanđelić je upitan jesu li u zadnjih deset godina sve Vlade išle na ruku MOL-u.

- Ne znam kome su išle na ruku. Odgovor je logičan. Za Inu je najbolje da prerađuje vlastitu naftu. Ne mogu govoriti o zatvorenim sastancima, pozivam vas da razmišljate. Da li je to dobro za Inu? Nije. Da li je dobro da JANAF nije dobio uporabnu dozvolu za reverzibilni tok? Nije. Zašto nije? Osobno sam urgirao od ministra do JANAF-a da se o tome razgovara, Uprava je razgovarala, ali to se nije dogodilo. To je politička odluka Vlade koja je sad i Vlade koja je bila prije. Ne možete sve te sudionike povezati bez da imate politički kišobran - rekao je bivši član Nadzornog odbora Ine.

Vanđelić je na pitanje jesu li Vlade Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića oštetile Inu i pogodovale MOL-u odgovorio sljedeće: - Donosile su takve odluke koje, kad ih danas pogledate, zaista nisu baš u najboljem interesu Ine, a Ina je hrvatska kompanija u kojoj RH ima 44 posto, plus mirovinci - 49,18 posto.

Vanđelić i dalje smatra da Inu treba otkupiti i vjeruje da je možemo otkupiti.

- Ina je kompanija zbog koje danas dva bivša zaposlenika obavještajnih službi negdje u Njemačkoj leže u zatvoru jer se dogodilo ubojstvo jednog Ininog direktora. Tim Orešković koji je kratko vrijeme bio premijer, kada je u Saboru bilo glasovanje o njegovoj smjeni je rekao ‘mene smjenjuju zbog Ine i SOA-a - rekao je i dodao da mu Orešković nikad nije rekao što je to točno značilo.

Nabrojao je po njemu sporne i štetne odluke oko Ine.

- Idemo razmišljati sustavno i kronološki što se sve događalo. Najava otkupa Ine. Nakon te najave treba uzeti konzultanta koji se godinama nije angažirao. U međuvremenu mijenjan je Zakon o energiji. Da li je izmjenom nešto napravljeno, a da se MOL bunio? Nakon toga izmijenjen je zakon o privatizaciji Ine. MOL se nije bunio. Čime je još uništavala vrijednost Ine? U međuvremenu ste imali situaciju da smo trebali smanjiti emisije ugljičnog dioksida i dodavati aditive u gorivo. Vlada donosi uredbu kojom oprašta naplatu kazni za nedodavanje aditiva. Zašto to radi, riječ je o 400 milijuna kuna. Ako kupujete Inu, zašto ne naplatiti tih par sto milijuna kuna. Takvu odluku mi smo pročitali u novinama. Imali ste situaciju za vrijeme Slavka Linića koji je napravio porezni nadzor u Ini i počeo naplaćivati tzv. porez na potrošnju. Mi smo to ukinuli i podigli koliko Ina vrijedi - rekao je Vanđelić za N1 televiziju.

Kaže da su oni radili u interesu Ine, a da danas takvih ljudi nema.

- Više nema onih koji su bili dobri i izlagali svoju kožu - dodao je Vanđelić.

Rade li ministar i premijer za MOL, ne može se, kaže Vanđelić, tako jednostavno definirati.

- Postoje otvorena pitanja na koja treba dati odgovor. Meni sve ovo nije logično. Kako se uvećavala cijena Ine, opraštamo im neke prekršaje... Je li to logično - dodao je.

Poručuje da to treba raščistiti i dati odgovore na pitanja.

- Trebalo je imati hrabrosti. Davor Štern, Ivan Krešić, Davor Mayer i ja smo bili svjedoci protiv Ive Sanadera - rekao je Vanđelić.

Kaže da više ne zna što je političkog karaktera jer živimo u vrijeme i u zemlji u kojoj je sve politika.

- Sedam godina sam bio u zemlji u kojoj nisu znali tko je premijer. Poduzetnici su se bavili poduzetništvom... Kao i sada, planiram kroz analize i činjenice propitivati javne politike. Oni koji me znaju, znaju da se ne mičem tako lako. Mislim da je vrijeme kukavica i ljudi koji su izgubili moralni kompas. Potaracali smo sve vrijednosti. Kod nas je normalno da se piju kave s ljudima koji imaju kaznene prijave - dodao je Vanđelić.

- Ina je vrijedna 5,2 milijarde eura, ali greška se fokusirati samo na cijenu jer s Mađarima imamo puno tema, cijena nije jedini faktor za pregovore - zaključio je Vanđelić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 13:30