Nalaz i mišljenje vještaka zaštite okoliša, koje je objavio USKOK, otkrilo je ozbiljno onečišćenje na području bivše varaždinske tvornice namještaja Florijan Bobić, kasnije Mundus. Na lokaciji je nepropisno odloženo oko 1352 tone miješanog otpada, a dio analiziranih uzoraka ne zadovoljava ni kriterije za odlaganje na odlagališta opasnog otpada. U otpadu su pronađeni teški metali, mikroplastika, bakterije i drugi mikroorganizmi.
Nalaz Geotehničkog fakulteta, izrađen u sklopu istrage USKOK-a i datiran 1. rujna 2026., pokazao je da se u Podravskoj ulici 19 i 21 nalaze dvije odvojene lokacije nepropisno odloženog otpada – velika sjeverna i manja južna.
Na sjevernoj lokaciji, na površini od oko 1703 četvorna metra, nalazi se čak 1351,95 tona otpada, a naslage dosežu dubinu od 3,6 metara. Otpad je izrazito heterogen: u njemu su pronađeni plastika, tekstil, guma, metal, građevinski materijal, mulj, usitnjeni materijal te dijelovi medicinske i zaštitne opreme.
Na južnoj lokaciji nalazi se najmanje 30 tona otpadnog mulja nepoznatog podrijetla, zakopanog na dubini između 30 i 80 centimetara.
Dio uzoraka prelazi i kriterije za odlagališta opasnog otpada
Analiza je pokazala povišene koncentracije niza metala, među kojima su bakar, cink, olovo, nikal, krom i antimon. U pojedinim uzorcima izmjerene su vrijednosti koje višestruko premašuju kriterije za odlaganje na odlagališta neopasnog otpada, a dio uzoraka prelazi čak i kriterije koji vrijede za odlagališta opasnog otpada.
Posebno se izdvaja koncentracija otopljenog organskog ugljika. Najviša izmjerena vrijednost DOC-a iznosila je 4030 miligrama po kilogramu, što je oko pet puta više od dopuštenog kriterija za odlagalište neopasnog otpada.
Zbog takvih rezultata vještaci zaključuju da se sjeverni otpad kao cjelina ne može odložiti na odlagalište neopasnog otpada. Preporuka je da se njime postupa u režimu opasnog otpada ili da se prije zbrinjavanja dodatno obradi.
Mikroplastika pronađena i ispod otpada
Posebno zabrinjava činjenica da je u gotovo svim analiziranim slojevima sjevernog odlagališta pronađena sekundarna mikroplastika. Pronađena je čak i u tlu neposredno ispod otpada, što pokazuje da onečišćenje nije ograničeno samo na površinske naslage.
Analizom su pronađene i bakterije E. coli, Staphylococcus aureus te drugi mikroorganizmi. S obzirom na prisutnost medicinskog i sanitarnog otpada, vještaci upozoravaju da se ne može isključiti infektivno svojstvo dijela materijala.
S druge strane, ispitivanja nisu potvrdila akutnu ekotoksičnost.
Za sada najveći problem ostaje lokaliziran
Otpad je već prouzročio lokalno kemijsko onečišćenje tla, osobito bakrom, cinkom, niklom, kromom i olovom. Međutim, u ovom trenutku nije dokazano sustavno širenje teških metala kroz dublje slojeve tla.
Većina utvrđenog onečišćenja zasad je koncentrirana u samom otpadu i neposrednoj kontaktnoj zoni tla. Također nije utvrđen utjecaj na kvalitetu zraka, okolno stanovništvo, vodocrpilište Bartolovec, Regionalni park Mura–Drava ni područja ekološke mreže Natura 2000.
No, time problem nije zatvoren.
Lokacija je u poplavnom području
Jedan od ključnih rizika odnosi se na podzemne vode. Iako nije dokazano da je onečišćenje već zahvatilo širi podzemni sustav, lokalni utjecaj na podzemne vode neposredno ispod odlagališta i nizvodno od njega ne može se isključiti.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se lokacija nalazi u inundacijskom području Drave. U slučaju poplave voda bi mogla prodrijeti kroz otpad i isprati metale, organsko onečišćenje, mikroorganizme i mikroplastiku, a potom ih prenijeti prema okolnom tlu i rijeci Dravi.
Vještaci zato trenutačnu opasnost ocjenjuju kao lokalno značajnu, ali prostorno ograničenu.
Prema nalazu, većina sadašnjih posljedica mogla bi se sanirati uklanjanjem otpada i onečišćenog tla. No mikroplastika predstavlja specifičan i dugotrajniji problem jer se vrlo sporo razgrađuje te može ostati prisutna u tlu i nakon uklanjanja glavnog tijela otpada.
Dok god otpad ostaje na lokaciji, on predstavlja trajni izvor fizičkog, kemijskog i sanitarnog opterećenja okoliša. Vještaci upozoravaju da bi odgađanje sanacije moglo povećati rizik ispiranja onečišćenja i njegova širenja podzemnim vodama ili tijekom poplava.
Nalaz tako donosi ozbiljno upozorenje, ali i važnu ogradu: zasad je najveći dio posljedica lokaliziran na prostoru bivše tvornice. Ključno je pitanje hoće li se onečišćenje zadržati ondje ili će, ako otpad ostane na lokaciji, s vremenom krenuti prema podzemnim vodama i Dravi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....