ZAGREB - Propitivati varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka o ukupnom budžetu kojim raspolaže, slično je propitivanju vjere u Boga. Vjeru možete propitivati, a Mrzljak će uporno obrazlagati da vjerovati trebate. Možete isto tako propitivati o budžetu, no Mrzljak će uporno obrazlagati da odgovor nećete dobiti iako bi ga on najradije dao.
Dio kolača
Precizne podatke o distribuciji novca po ograncima te organizacije nema jer ih HBK taji. No što biskupija, što nadbiskupija, na teritoriju Hrvatske djeluje ih 17 i kad bi svaka iz proračuna dobila približno jednak dio kolača, godišnje bi to, nakon što se iz ukupne mase odbiju milijuni za “centralu”, Karitas i druge ispostave, iznosilo između 10 i 13 milijuna kuna.
Opstanak nije ugrožen
HBK, međutim, konzumira svoje pravo da zataji financijska izvješća, pa je nemoguće pouzdano izračunati koliko je varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku proračunski značajno što je izgubio 18 milijuna kuna posuđujući ih Barbari Bešenić, sada pritvorenoj vlasnici BBS-a, propale tvornice za preradu plastične ambalaže.
- Zalažem se da se sva naša financijska izvješća daju javnosti na uvid. Vjerujem da će doći vrijeme kada ćemo to učiniti, ali za sada to ne radimo. Zalagat ću se i dalje da financijske izvještaje objavljujemo na internetskim stranicama - ponavljat će Mrzljak istu rečenicu na više načina, stojeći pri stavu da financijski opstanak njegove biskupije nije ugožen zbog izgubljenih 18 milijuna kuna.
Tvrdnju da se zalaže za objavu financijskih izvješća Mrzljak, međutim, ničime ne može dokazati jer HBK, sukladno dogovoru biskupa, financijska izvješća ne želi dati na uvid onima koji im daju novac - poreznim obveznicima. Ako se on zalaže za objavu izvješća, tko se onda protivi? Na to pitanje Mrzljak će samo slegnuti ramenima i uz duži treptaj reći: “Sada je to jednostavno tako.”
Bolje nego u banci
Ipak, iz više crkvenih izvora mogu se čuti oprezne priče o mogućnosti da HBK transparentno objavi tko rapolaže s koliko novca. No kažu da bi se to moglo dogoditi tek za tri do četiri godine.
Uz najjednostavniju računicu dade se zaključiti kako je Mrzljak neopreznim ulaganjem, na što se odlučio prije četiri godine, izgubio više ili jednako onoliko koliko iz državnog proračuna godišnje dobiva za troškove crkvenog rada.
Međutim, tvrdi da nije izgubio novac iz državnog proračuna, nego onaj kojeg je njegova biskupija dobila od prodaje crkvenog zemljišta na elitnom zagrebačkom Srebrenjaku.
Računao je biskup Mrzljak, posuđujući 18 milijuna kuna Barbari Bešenić, da će s dogovorenom kamatom od 10 posto svake godine od njezina BBS-a dobiti 1,8 milijuna kuna, a jednog dana i glavnicu. Računica je bila jednostavna. Godišnji prihod od kamata bio bi umalo dvostruko veći, nego da je novac oročio u banci.
Crkva i dom
A novac mu treba. Mrzljak, naime, objašnjava, vješto se trudeći dati što manje konkretnih podataka, kako, osim obnove Pavlinskog samostana kod Lepoglave, za koji sada više nema novca, želi graditi crkvu u Koprivnici i Karitasov dom u Varaždinu.
- Crkvu i dom financiramo iz sredstava državnog proračuna - kaže Mrzljak. Za zemljište budućeg Karitasova doma već je dao, kako priznaje, tri milijuna kuna, a za gradnju crkve u Koprivnici trebat će mu između četiri i pet milijuna kuna.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA