ZDRAVSTVO

Varga bira 1000 šefova u bolnicama

 Sambolec/CROPIX

Gotovo tisuću šefova u hrvatskim bolnicama u idućih šest mjeseci mora na nove izbore žele li ostati na šefovskim pozicijama. No, premda će dio njih vjerojatno biti ponovo izabran, velik dio morat će prepustiti svoje mjesto kolegama.

Dva nova pravilnika

Planove dosadašnjim šefovima mogla bi pokvariti dva nova pravilnika o uvjetima ustroja kliničkih, općih i specijalnih bolnica ministra zdravlja Siniše Varge koji su upravo stupili na snagu, a po kojima se mora obaviti reizbor šefova klinika, zavoda i odjela u šezdesetak hrvatskih bolnica u idućih šest mjeseci. Izazvalo je to brojne komentare liječnika, kao i nagađanja što je pravi razlog “naprasnih” reizbora. Dok jedni tvrde da ministar za svog mandata zapravo želi postaviti “svoje ljude” na šefovske pozicije, tim više što je pravilnikom propisano da ni jedan bolnički čelnik ne može biti izabran na više od dva mandata po četiri godine, sam ministar kaže kako je to način da svi dobiju šansu biti šefovi ako zadovoljavaju uvjete koje propisuju same bolnice.

Kako u ovom trenutku deseci šefova imaju u nogama i više od tri mandata, postavilo se i pitanje znači li to da ih se u startu eliminira iz budućeg natječaja. Ministar Varga tvrdi da nema retroaktivnog djelovanja pravilnika pa za dugovječne šefove novi pravilnik vrijedi tek od novog mandata. Drugim riječima, ako je netko predstojnik klinike bio ne samo osam već i više godina, može i dalje biti kandidat za izbor u idućih osam godina. Ograničenje imaju samo oni koji su ‘pred penzijom’ jer iz pravilnika je razvidno da se za šefovsko mjesto mogu natjecati samo oni koji mogu odraditi mandat do kraja, kaže Varga.

Svima jednaka šansa

“Svi se pozivaju na europsku praksu po kojoj se jednaka šanse pruža svim zaposlenicima u bolnicama, a ovo je jedan od načina za to”, tvrdi Varga.

S novim pravilnicima ministra ne slaže se ni Hrvatska liječnička komora, a predsjednik Hrvoje Minigo ističe da Komoru nitko ništa nije pitao kad su se radili pravilnici. Naglašava kako su u izboru čelnih ljudi važni kriteriji kvalitete pa onaj tko ih zadovolji ima pravo biti šef i više od osam godina. Šefovi klinika s kojima smo razgovarali također drže da kvaliteta znanstvenog i stručnog kliničkog rada treba biti kriterij za izbor ili neizbor nekog šefa. Stručna kompetencija mora biti odlučujuća.

Kvaliteta je ključna

“Dobro je pružiti šansu svima. Nema problema oko izbora i reizbora, ali konačna odluka mora biti odraz kvalitete kandidata”, kaže prof. dr. Miro Jakovljević, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb čiji mandat istječe u rujnu ove godine. Dodaje kako su promjene potrebne, ali na profesionalan način.

Očito, oko novih pravilnika prašina se tek počela dizati, a već će rezultati prvih natječaja koji su upravo u tijeku pokazati koja je bila stvarna namjera ovog ministrova poteza.

‘U EU mandat traje sve do mirovine’

Akademik Davor Miličić smatra da ograničavanje izbora čelnika kakvo najavljuje ministar Varga ne postoji u EU te da je to zadiranje politike u struku. “Onaj tko u Italiji ili primjerice Njemačkog postane šef klinike, najčešće ostaje na tom mjestu do kraja radnog vijeka jer je na njega došao temeljem stručnosti i znanstvenog rada pa je zato neupitan”, kaže Miličić. Dodaje kako bi za takve odluke bilo dobro upitati i, primjerice, Medicinski fakultet jer su klinike njihova znanstvena baza što znači da šef mora objedinjavati i edukativnu kompetenciju. “Takve pozicije morju ostati izvan politike kako što je to u cijelom svijetu”, zaključuje Miličić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. siječanj 2022 09:03