A NIJE NI GOTOV

Već se lome koplja kako će se zvati Pelješki most, po Oliveru, Ruđeru, Vrančiću...

Domišljati predlažu "Opelješeni most" ili "Most opelješenih, a neki misle i da bi se trebao zvati po Sanaderu koji ga je tri put otvarao
Pelješki most
 Danijel Bartolić/Cropix

Most Fausta Vrančića, Ruđera Boškovića, Ivana Šprlje, Nojka Marinovića ili Most Olivera Dragojevića - sve su to prijedlozi za službeno ime pelješkog mosta koji bi trebao biti završen dogodine. Ima i duhovitijih koji su lojalni krilatici "imena luda nalaze se svuda".

Budući da ga grade Kinezi, za neke je adekvatan naziv "Most Mao Ce-tunga", a s obzirom na to da ga je čak triput otvarao Ivo Sanader, neki misle da ime bivšeg premijera najbolje pristaje još neizgrađenom mostu. Domišljatiji predlažu "Opelješeni most" ili "Most opelješenih", piše Slobodna Dalmacija.

Most je u svom stilu 2017. godine ''krstila'' bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nazvavši ga "Pelješačkim mostom", a isti je naziv kasnije jedno vrijeme koristio i član predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. Dakle, prijedloga ne fali, ali je pitanje čija će na kraju biti zadnja.

Ime nema ni dubrovačka Zračna luka

O ovom pitanju jasno mišljenje ima i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

- U posljednje vrijeme smo svjedoci raznih predlaganja imena pelješkog mosta. Za nas je najvažnije da se ovaj milenijski projekt napokon realizira. Što se eventualnog imena najvažnijega hrvatskog mosta tiče, smatramo da o tome ponajprije trebaju odlučivati oni koji su zaslužni za njegovu realizaciju, a to su ova županijska vlast koja ga je izborila i Vlada Andreja Plenkovića koja ga gradi. Pitanje je, međutim, treba li uopće tražiti drugo ime mostu kad imamo ono pod kojim se vodila borba za njegovu realizaciju - "Pelješki most" - ističe Dobroslavić.

image
Nikola Dobroslavić
Tonči Plazibat/Cropix

Osim pelješkog mosta, dubrovačka Zračna luka također je još zakinuta za ime.

- Zračna luka u Čilipima već je međunarodno prepoznata kao Zračna luka Dubrovnik i to će trajno ostati. Praksa je, međutim, u svijetu da takvi objekti nose i imena povijesnih ličnosti. U našem slučaju nameće se ime našega najvećeg znanstvenika Ruđera Boškovića. Dodavanjem Boškovićeva imena počastili bismo velikog (svjetskog) hrvatskog i dubrovačkog znanstvenika, kojeg u Gradu još nismo dovoljno promovirali (na primjer nemamo još spomenik velikom sugrađaninu i sunarodnjaku). Ruđer Bošković bilo bi svakako primjereno ime Zračne luke Dubrovnik, a uz to bismo pokazali i što mislimo o svojatanjima velikog znanstvenika kojih još ima, poručuje župan Dobroslavić.

Znanstvenik Ivica Martinović intenzivno se bavio Boškovićevim nasljeđem pa je tako krajem listopada 2019. u Dubrovniku govorio o ostavštini ovoga genija koja se krije u Bancroft Libraryju u Berkeleyu. Martinoviću je teško bilo što reći jer je mali broj objekata od tolikog značenja kao što su Zračna luka Dubrovnik i pelješki most.

Slušati želju naroda

- Svakako, uvijek treba uspostaviti kriterije koje moraju usvojiti većina građana. Recimo, kad je Pariz dobio naziv aerodroma "Charles de Gaulle", tad nikome u Francuskoj nije palo napamet to osporiti. Trebalo bi nekako osigurati konsenzus puka. Ja, recimo ne znam, što bi Pelješčani i što bi Konavljani mislili ako bi jedan univerzalni velikan dobio to ime?! Možda bi mislili o tome da treba netko, najznamenitiji Konavljanin ili najznamenitiji Pelješčanin, dobiti to ime?!

Susprežem se ''navijati'' za Boškovića bez obzira na to što sam boškovićolog i što bi mi bilo drago da neki od ta dva ''ulaza u grad'', dobije Boškovićevo ime, ali sam protiv toga da se išta nameće.To bi moralo imati verifikaciju jer sad imate tri ulaza u grad: Tuđmanov most preko Rijeke dubrovačke koji je usvojen. I za pelješki most i za Zračnu luku trebalo bi poslušati želju naroda jer bi tad najprirodnije ''leglo''. Teško bi mi bilo procijeniti koja bi procedura bila, a zapravo bi se morala povesti neka vrsta javne rasprave. Nakon što se imenovanje obavi, ne smije biti ''repa'' jer ''repi'' apsolutno nisu korisni - smatra Martinović.

Branka Šeparović iz Udruge "Pelješki most" naglašava važnost imena.

- Kad imena ne bi bila važna, ne bi ih se ni davalo. Na primjer, dobro je da se Zračna luka u Zagrebu zove "Franjo Tuđman" zato što je to glavni grad države, a sve velike države imaju tako nešto. Nekad treba imitirati, ponoviti, imate "Charles de Gaulle" u Parizu ili "John F. Kennedy" u New Yorku. Kako imamo "Most Franja Tuđmana" na ulazu u Dubrovnik, za mene apsolutno ne dolazi u obzir da sad bude neki političar. Imate Oca domovine, to je Ante Starčević, ali ovo je jug, more i on jednostavno ne paše. Ruđer Bošković ne paše zato što on mora dobiti nešto drugo veličanstveno, to je već odavno trebao imati jer opet vuče prema jugu, a zapravo je most od juga gore i dolje. Imate i Gundulića koji s „Himnom slobodi“ itekako ima što reći! Ali, postoje drugi objekti kojima će se moći dati ime po njima - tvrdi Šeparović.

image
Branka Šeparović
Damir Krajač/Cropix

U Udruzi imaju dva prijedloga.

- Pelješki most je zanimljiv zato što je on ušao u uho, a kaže se ovako: "Idemo prema jugu i onda od Pelješca ne možemo dalje, a da je bilo obrnuto, mogao bi se zvati "Dubrovački most" ili "Orebićki most" kad bismo željeli ići prema Neretvi. Sve velike zemlje daju imena svojim mostovima, Turci su svim svojim ogromnim mostovima dali imena po sultanima, a ja sam za Fausta Vrančića. Faust Vrančić bio je genijalac ranga Leonarda da Vincija, ali mi ne znamo svoje čuvati, a Talijani znaju svoje nametati. Ako je dokazao da je da Vinci ukrao ideju padobrana od Vrančića, onda možemo početi znanstveno osporavati je li on ''ukrao'' još nešto, je li on baš takav genijalac?! Jer, Vrančić nikome ništa nije ukrao, a ovaj njemu sigurno jest. Dao je ujedno prvo i jedino rješenje za mostove na daljinu u čovječanstvu uopće. Osim ovog obješenog mosta, nije se nitko ničega drugog sjetio.

Dakle, ovaj nedavno napravljeni kineski most od 50 kilometara je takav, svi su oni isti. Pripremili smo drvenu maketu koja prikazuje izum Fausta Vrančića, a jednu takvu ćemo darovati Kinezima. Dat ćemo im i ploču od bronze na kojoj će na kineskom jeziku pisati da je to projektirao Faust Vrančić - najavljuje predsjednica Udruge "Pelješki most".

Međutim, Vrančić nije jedini prijedlog, postoji još jedan.

- Druga ideja je da bi to trebao biti "Most anđela". Na svijetu postoji još samo jedan "Most anđela" i to u Rimu i to zbog anđela koji vode prema Vatikanu. S obje strane postavljeni su anđeli, smišljeni da zapravo ''izmole'' most, oni se zapravo služe rječnikom koji je i laicima i ateistima blizak, to je simbol. Na Komarni i na Brijesti, na vrhovima gdje se pelješki most spaja i gdje obje hridine završavaju jednim špicem kao malo brdašce od kamena, stavili smo dva anđela od bronze.

Nacionalni konsenzus

Arhitekt Nikola Bašić išao je jedanput prema Dubrovniku jer su ga tamo zamolili da uredi Križni put na Srđu i onda je zastao kad je čuo za te anđele, popeo se na Brijestu i na Komarnu. Bašić je htio pristupiti Udruzi, a njega je fasciniralo kako čisti barok može biti u kamenjaru. Dva anđela u originalu stoje na jednoj od najpoznatijih starobaroknih crkvi u Europi, crkvi svete Marije u Lepoglavi koju su izgradili pavlini. Na vrhu tog velikog oltara stoji lik od Boga do prsiju, lik koji drži zemaljsku kuglu, a za svake strane stoje dva anđela koji upućuju prema njemu. Ispalo je tako da ''naši'' anđeli upućuju jedni prema drugome odnosno prema mostu, a savršeno izgledaju, kaže Šeparović za Slobodnu Dalmaciju.

Anđeli nose imena po zaštitnicima biskupija. Tako anđeo na Komarni nosi naziv "Duje", a onaj na Brijesti "Vlaho". Šeparović se zauzima za nacionalni konsenzus oko imenovanja mosta.

- Mi ćemo sigurno imati obrazloženje, što je važno jer ljudi svašta predlažu - spominju Olivera Dragojevića - kakve to veze ima? Dobro netko nije rekao Đorđe Balašević! Za imena koja se nabrajaju treba dati obrazloženja, da se čuje dobra priča. Ne bih ni Nojka Marinovića, njegovim bi imenom imenovala neke bolje stvari. Nojko Marinović bio mi je prijatelj, ja sam mu s tri konvoja donijela oružje u Dubrovnik.

Naravno da je Janko Bobetko bio glavni, ali on je taj koji je zapravo držao Dubrovnik da ne padne i treba dobiti nešto dobro. Njegovo tijelo i njegova pamet spasili su Dubrovnik! Savršeno je da će se Lapadska obala ubuduće zvati Ulica Nojka Marinovića i ubuduće bi trebali napraviti ono što rade Francuzi i Talijani, treba dignuti njegov lik, fini profil od bronze ili neki kip u naravnoj veličini, a ne ova ''čuda koja rade od petnaest metara, poručuje sugovornica.

Dionica osvješćivanja

Postoji još jedna Udruga "Pelješki most", a ona pak okuplja Vinicija Lupisa, Mirnu Batistić i Nenada Jaspricu koji su odavno predložili ime mosta.

image
Članovi Udruge 'Pelješki most' Vinicije Lupis, Mirna Batistić i Nenad Jasprica
Točni Plazibat/Cropix

- Kao nezavisni i slobodni intelektualci pokazali smo, uz osobna iskustva, kako smo odradili važnu dionicu osvješćivanja hrvatske javnosti. Isto tako smo kao europski intelektualci koji djeluju izvan nacionalnih granica, ukazali na novu političku realnost, koja nam je odavna znana - Europa je naš usud i njoj se moramo okrenuti izgrađujući svoju budućnost.

Naš je prijedlog za ime mosta "Most oca Ante Gabrića", po majci Pelješčanina, a po ocu Neretvanina, prijatelja Majke Terezije od Calcutte, svakako najcjenjenije osobe ponikle s područja Dubrovačko-neretvanske županije uz blaženu Mariju Propetoga Isusa Petković.

Taj je veliki misionar ljubavi, nadamo se uskoro blaženik, osoba koja je podigla na stotine crkava i škola. Njegovim imenom najdostojnije bi se povezala dva odvojena dijela Republike Hrvatske u jedno, navode iz Udruge.

Ne žele komentirati druge prijedloge niti planiraju pokretati ikakvu inicijativu o imenu.

- Važno je da će most biti izgrađen i da će Hrvatska konačno biti povezana u jednu cjelinu - jasno poručuju na kraju.

A prije nego što Hrvatska mostom bude povezana, čini se da će trebati još puno toga premostiti, zaključuje Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2021 06:35