OTVORENO

‘Većina afganistanskih vojnika nije ni postojala, na platnom spisku bilo je 58.000 duhova, kralo se nemilice!‘

U HTV-ovoj emisiji Otvoreno večeras je bilo rasprave o tome kakva budućnost čeka Afganistan nakon odlaska posljednjih američkih vojnika
Emisija Otvoreno
 HTV

U HTV-ovoj emisiji Otvoreno u srijedu navečer se raspravljalo o tome kakva budućnost čeka Afganistan nakon odlaska posljednjih američkih vojnika, kako će povratak talibana na vlast utjecati na odnose na Bliskom istoku te prijeti li Europi novi migrantski val.

Na pitanje jesu li Amerikanci namjerno prepustili zemlju talibanima, politolog Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti rekao je da se Joe Biden odlučio povući iz Afganistana ovako ili onako jer je taj rat u njegovoj, ali i percepciji američke javnosti, izgubio svaki smisao.

Rekao je i kako je Washington bio iznenađen brzinom raspada afganistanske vlade i oružanih snaga.

- Talibani su znali da Amerikanci odlaze, oni su cjelokupnu svoju taktiku i strategiju djelovanja u zadnjih šest-sedam mjeseci upravo radili tako da iskoriste taj odlazak i to su radili jako dobro jer afganistanska vojska na kraju nije poražena, ona se doslovno raspala, rekao je Barić.

Barić je ukazao i na problem takozvanih vojnika duhova.

- Prema podacima iz 2016. godine, dvije trećine pripadnika afganistanske vojske i policije zapravo nije postojalo, a to su uzimali lokalni političari i korumpirani zapovjednici da dođu do njihovih plaća. 2019. je bila zadnja provjera platnih lista. Za afganistansku vojsku prvo je utvrđeno da 42.000 vojnika ne postoji, a onda je taj broj revizijom podignut na 58.000, rekao je Barić.

image
Talibanski borci
Javed Tanveer/AFP

Barić je također rekao da nije bilo povjerenja u afganistansku vladu te da je nagla odluka o povlačenju doslovno potpuno demoralizirala afganistanske vojnike, koji su prihvatili model časne predaje iz afganistanske tradicije.

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba rekao je kako je ovo očito primjer da dolazi ne samo do zaokreta u američkoj politici, nego i modusa operandi provođenja interesa SAD-a i na drugim područjima svijeta.

- Ako se SAD povuče, a vrlo vjerojatno hoće, iz Iraka, Iran će u potpunosti preuzeti Irak, što će dovesti do daljnje destabilizacije cijelog tog područja, rekao je Akrap. Istaknuo je i kako sumnja da će se SAD povući iz šest zemalja zapadnog Balkana jer bi to značilo njihovu dodatnu destabilizaciju.

- Ali će se zato SAD znatno angažirati na području Pacifika, u Južnom kineskom moru, jer vidjeli smo, to je prošlo relativno ispod radara, istovremeno s povlačenjem američkih snaga iz Afganistana, potpredsjednica Kamala Harris je obišla jugoistočnu Aziju i uvjeravala ih u to da trebaju i da bi bilo poželjno za sve njih, za budućnost i stabilnost tog područja, podržati američka nastojanja i međunarodno pravo mora o nenasilnoj promjeni položaja i utjecaja pojedinih država. Odnosno - zaustavimo širenje Kine, poručio je.

Vanjskopolitički komentator i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević rekao je kako se čini da se ostavština 20 godina SAD-a u Afganistanu raspala u roku od nekoliko dana. Kao jedan od razloga istaknuo je nepostojanje vizije.

image
Afganistanski pokret otpora
Ahmad Sahel Arman/AFP

- Amerikanci su se borili protiv talibana, ali su pokrete bliske talibanima u susjednim zemljama podržavali. Recimo, Islamski pokret Istočnog Turkestana, koji Kinezi smatraju terorističkom organizacijom, koja je surađivala s al-Qaidom, Amerikanci su posredno podržavali da bi destabilizirali kinesku pokrajinu Xinjiang, rekao je Kovačević.

- Sovjetska intervencija je neuspješni pokušaj komunističke modernizacije Afganistana, ali su zbog 'hladnog rata' oporbeni mudžahedini imali podršku i Amerike i Kine koja je u tom trenutku bila američki saveznik, dodao je Kovačević.

Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova, odgovorio je na pitanje kako se EU priprema za potencijalni migrantski val iz Afganistana.

- Poruke su jasne, sve su se zemlje članice složile da neće dozvoliti nekontrolirano kretanje migranata i da će zajednički štititi vanjske granice, kazao je. Potpuno je različita situacija od 2015. godine.

- Hrvatska ima ojačani sustav granične policije, od kadrovskog osposobljavanja do ulaganja od 250 tisuća eura u tehniku koja se rasporedila na granici. Hrvatska je danas jaki čimbenik u zaštiti vanjske granice EU i jučer su se poslale optimistične poruke o skorom članstvu Hrvatske u Schengenu. Hrvatska je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti, naglasio je. Dodao je kako je oko 580 tisuća Afganistanaca 'u pokretu', a kao novi ulaz u EU sve se više koristi Bjelorusija.

- Većih pokreta u odnosu na Hrvatsku nema. Povećan je broj tražitelja azila osoba koje tvrde da su iz Afganistana. Međutim, to su ljudi bez dokumenata koji su već neko vrijeme u pokretu. Tako smo i 2015. imali trend da svi tvrde da su Sirijci. Zato je val i zaustavljen, kazao je Ničeno.

Afganistan bi prema svojim prirodnim resursima, naročito nalazištima metala, mogao biti bogata zemlja. Robert Barić objasnio je da je 'borba za utjecaj' počela još u 19. stoljeću između Ruskog i Britanskog carstva. Danas je igra nova - i taj prostor središnje Azije bit će izuzetno nestabilan. SAD je tamo 'ušao' 2001. i sada ga više nema.

- Imamo nekoliko igrača koji imaju zanimljive interese - prvenstveno Kina. Rude i metali je trenutno ne interesiraju. Interesira je upravljanje rizikom - mogućnost da se Afganistan iskoristi kao baza za ekstremističke pokrete. Kinezi su počeli razgovore s talibanima kako se to ne bi dogodilo. Ako se Afganistan tako uspije stabilizirati - onda se dolazi do prirodnih bogatstava. Rusija, koja se boji jakog utjecaja Kine, želi ojačati svoj projekt Euro-azijske ekonomske unije, smatra Barić.

- Rusija i Kina kao i svi regionalni čimbenici već duže vrijeme razgovaraju s talibanima. Kad su zadnji put bili na vlasti, talibani su imali otvorena svoja tri ureda - u Kataru koji je afganistanska Švicarska, u Pakistanu i Velikoj Britaniji. Tu su i Turci, ali i Amerikanci koji su nekoliko dana prije napada na zračnu luku u Kabulu izdali upozorenje, kaže Gordan Akrap, koji je gotovo siguran da su tu informaciju dobili od talibana.

Kovačević je rekao da nema nikakve dvojbe da su talibani u međuvremenu nešto naučili - kako javno govoriti, koristiti se tekovinama suvremenih komunikacijskih tehnologija, a možda su svladali i vještinu upravljanja državom.

- Nedvojbeno je da im je ovaj put stalo do međunarodnog priznanja. Mislim da će se ponašati drukčije nego su se ponašali prije, rekao je Kovačević.

Kovačević je rekao i da pojam šerijat nije u potpunosti jednoznačan, ali da ga se uvijek interpretira jednoznačno kad talibani govore o njemu. Međutim, rekao je da neće moći dobiti međunarodnu podršku ako ne budu uvažavali barem osnovna načela UN-a. Ustvrdio je i da su žene najveće žrtve ove promjene vlasti u Afganistanu.

Ničeno je rekao kako je važno razumijeti distinkciju između izbjeglica i migranata.

- Migranti koji su u BiH ili u Srbiji, na vanjskim granicama EU i Hrvatske, su osobe koje su prošle pet, šest sigurnih zemalja gdje su mogle dobiti azil, ali to su osobe koje imaju ciljane destinacije. Dakle, to nisu izbjeglice, to su osobe koje žele doći ciljano u neku od zemalja, rekao je Ničeno.

Barić je rekao kako će biti strahoviti pritisak na Pakistan i Iran, države koje već imaju veliki broj afganistanskih izbjeglica.

- Talibani nemaju odgovora na ovu krizu, oni su fragmentirani i Afganistan čeka, bojim se, strahovita humanitarna kriza, poručio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. kolovoz 2022 12:12