ISTRAŽIVANJE

VEĆINA GRAĐANA POSLALA JASNU PORUKU Prehrambena industrija Hrvatskoj bi morala biti ključna strateška odrednica

 
Ilustracija
 Luka Gerlanc / CROPIX

Svake srijede Dnevnik Nove TV bavi se gospodarskim temama, kreira argumentiranu raspravu i daje svoj doprinos u nošenju s krizom iz poslovne perspektive različitih industrija.

Prošloga tjedna, u prvom izdanju rubrike NovaTV se vodila logikom „prvo pometi ispred svojih vrata, pa onda ispred tuđih“ te obradila temu medijske industrije, njezine uloge, strahova, problema te potencijala.

Ovoga tjedna fokus je na prehrambenoj industriji koja također doživljava velike promjene zbog epidemije. Promjene procesa rada i osiguravanje zaštite zdravlja zaposlenika te neometanog procesa proizvodnje izazovi su na koje se cijela industrija morala prilagoditi u kratkom roku. Na cijelu industriju uvelike utječu promjene u ponašanju potrošača.

NovaTV i ovoga puta priču o industriji otvara istraživanjem. U ekskluzivnom istraživanju IPSOS-a za Novu TV saznali smo promjene mišljenja i stavova građana RH vezane za prehrambene proizvode. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 600 ispitanika, 13. i 14. travnja, telefonskom metodom. Rezultate istraživanja donosimo u nastavku.

Pitali smo hrvatske građane koje industrije po njima trebaju biti strateške odrednice Hrvatske. Više od polovine građana, njih 59% posto prepoznaje prije svega prehrambenu industriju kao ključnu stratešku odrednicu naše zemlje. Prehrambenu industriju slijede turizam sa 17% te farmaceutska industrija s 9%, a na četvrtom mjestu je IT industrija s 8% odabira.

Hrvatski građani smatraju kako je važno da su prehrambeni proizvodi, koje kupuju danas u doba korona epidemije, podrijetlom iz Hrvatske, čak njih 88%. Da su proizvodi hrvatski, za 49% građana bilo je važno i prije epidemije, a njih 39% smatra da je to sada još i važnije. Samo 12% građana smatra da hrvatsko podrijetlo proizvoda nije važno.

Građani su i u ovo krizno vrijeme nastavili čitati deklaracije kao i prije pandemije, njih 74%, a njih 19% danas više čita deklaracije nego prije. Samo 7% građana danas to radi manje.

Osim čitanja deklaracija hrvatski građani jednako kao i prije obraćaju pozornost na krovnu oznaku ”Hrana s hrvatskih farmi i polja” na prehrambenim proizvodima kao što su mlijeko, meso, jaja i drugi proizvodi, čak njih 61%. Otkako smo u krizi izazvanoj koronavirusom, 30% građana više obraća pozornost na tu oznaku, a njih 2% to danas radi manje nego prije. Građana koji nisu upoznati s oznakom ”Hrana s hrvatskih farmi i polja” je 7%.

Pitali smo građane kada razmišljaju o sigurnosti hrane i strahu od zaraze koronavirusom, koja faza ih najviše brine. Koliko ih brine sigurnost proizvoda dok je još pod okriljem proizvođača, a koliko kada je na policama ili na putu prema našem kućanstvu. Fazu proizvodnje i pakiranja smatra problematičnom 25% građana, fazu distribucije njih 10%, a skladištenje 9% građana. Vidljivo je da je strah najveći kada je proizvod dostupan većem broju ljudi, 35% građana strahuje upravo kada je isti na policama u trgovinama. Njih 11% je zabrinuto zbog faze dostave, ako se proizvod dostavlja, a 10% građana ne zna u kojem dijelu procesa je najveća izloženost.

Građane koji su se izjasnili da preferiraju hrvatske proizvode jednako ili više nego prije pandemije koronavirusa pitali smo koji su to razlozi zbog kojih prednost daju domaćim proizvodima. Bilo je moguće navesti više odgovora. Ključni su razlozi kvaliteta, gospodarstvo, zdravlje, solidarnost, sigurnost, dostupnost i online narudžba. Većina građana, njih 60% navela je kao razlog bolju kvalitetu domaćih proizvoda, a da su zdraviji misli njih 43%. Hrvatski proizvodi brže stignu do potrošača, stoga da su sigurniji misli 30% građana, da su dostupniji misli 20% građana te da ih je lakše naručiti online njih 16%. Građani prepoznaju i gospodarske benefite: njih 56% posto bira domaće proizvode radi poticanja hrvatskog gospodarstva, a njih 42% to radi zbog solidarnosti s hrvatskim radnicima.

NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija IPSOS 13. i 14. travnja telefonskom metodom na reprezentativnom uzorku od 600 ispitanika, građana Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 11:50