Novi veleposlanik Izraela u Zagrebu Gary Koren u intervjuu za Jutarnji list rekao je što misli o premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj borbi protiv povijesnog revizionizma te o tome treba li Hrvatska zabraniti ustaški pozdrav "Za dom spremni".
Koren je reagirao i na optužbe ukrajinskog predsjednika da je Izrael neutralan prema ratu u Ukrajini te objasnio kako će se promijeniti izraelska vanjska politika nakon dolaska nove vlasti na čelu s Benjaminom Netanyahuom.
Prije nego što je došao u Zagreb, Koren je bio veleposlanik Države Izrael u Ruskoj Federaciji, Češkoj te Latviji i Litvi.
Koliko je vjerojatno da će vlada pod vodstvom Benjamina Netanyahua uključivati stranke krajnje desnice i kakve bi bile implikacije njihova uključivanja?
- Gospodin Netanyahu se nalazi u prilično udobnoj situaciji i ima prostora za manevriranje s partnerima, uključujući religijske stranke koje su i tijekom prošlosti bile prirodni saveznik vladajuće koalicije. Gotovo je sigurno da će koalicija morati odgovoriti na očekivanja ortodoksnih židova koji su rastući dio demografske strukture stanovništva Izraela i vjerskih stranaka koje njeguju biblijske vrijednosti, poput toga da se na šabat javni prijevoz prekida. Je li to moderno? Nije. Ali, održava demokraciju i volju izraelskog naroda.
Bidenova administracija već je rekla da postoje male šanse za suradnju sa ‘židovskim suprematističkim političarom‘, kako su prozvali Itamara Ben-Gvira, za kojeg se očekuje da će biti ministar u budućoj izraelskoj vladi koju će formirati Benjamin Netanyahu. Hoće li suradnja Netanyahua s vođama krajnje desnog saveza stvoriti sukob s Bidenovom administracijom?
- Ne mislim da će doći do frikcije. Budući premijer Netanyahu je najiskusniji političar u Izraelu i upoznat je s radom američke administracije. Izraelska politika prvo u obzir uzima nacionalne interese, ali i iznimno brine o odnosima s prijateljima i sa strateškim suradnicima, kao što su Sjedinjene Američke Države.
Kolike su šanse da se oformi vlada nacionalnog jedinstva i kakvu ulogu će u tome imati predsjednik Isaac Herzog?
- Mislim da pitanje nacionalnog jedinstva odražava želju velikog dijela izraelske javnosti. No, nisam siguran u kojoj mjeri će to svi predstavnici stranaka podržati. Moramo raditi na izglađivanju političkih podjela među narodom Izraela, desnicom i ljevicom, Židovima i Arapima, religioznima i ateistima. Vlada nacionalnog jedinstva može biti lijek, ali među političarima u Izraelu postoje osobne nesuglasice i zbog toga međusobna suradnja nije tako jednostavna. To je unutarnji problem koji Izrael mora riješiti. Trebamo legitimne, demokratske argumente i rasprave u našem društvu, a ne posezati za, ne daj Bože, nasiljem.
Što će se sad dogoditi s optužbama za korupciju i kriminalnim procesom protiv Netanyahua? Postoje li indikacije da će pokušati promijeniti pravni sistem?
- To je legalni proces kojeg treba poštivati. Ne mogu unaprijed suditi što bi se moglo dogoditi. To je izazov za snagu naše demokracije. Ali, vjerujem da će postojati pravi način kako ga riješiti.
Posljednjih mjeseci došlo je do porasta nasilja na Zapadnoj obali. Koja je vjerojatnost da će Netanyahu raditi na poboljšanju odnosa, dok uz sebe ima ekstremiste poput Ben-Gvira?
- Vrlo bismo rado htjeli ojačati našu suradnju s Palestincima. Sposobnost Palestinske samouprave ovisi o njihovoj unutarnjoj borbi protiv ekstremista koji ne priznaju Izraelu pravo na postojanje, ne priznaju predsjednika Palestinske samouprave Mahmuda Abasa i žele na silu srušiti vlast. Izraelska vlast se mijenja, premijer i ministri se mijenjaju, ali izazovi ostaju isti. Ovih dana rakete su ispaljene iz Gaze, bilo od strane Hamasa ili Palestinskog islamskog džihada, iskreno, nije toliko važno. Iran, koji stoji iza tih dviju terorističkih organizacija, želi stvoriti krizu koja će skrenuti pažnju svijeta na ta pitanja, kad bi prava pitanja trebala biti što Iran radi, uključujući njihovu potporu Rusiji u ratu protiv Ukrajine. To je iranska manipulacija međunarodnog javnog mišljenja. Tek kada dođe do razdoblja stabilnosti bez iranskog uplitanja, možemo ponovno ući u mirovnu suradnju s Palestincima.
Kako komentirate optužbu Amnesty International koji je optužio Izrael da nad Palestincima u okupiranim područjima provode politiku aparthejda temeljenu na politici ‘segregacije, oduzimanja posjeda i isključenja‘, za koju je rekao da je zločin protiv čovječanstva?
- Amnesty je tradicionalno anti-izraelska organizacija. Amnesty mora mnogo opreznije promatrati što rade radikalni režimi u našem susjedstvu nego što radi jedina demokracija na Bliskom istoku. Mislim da neki ljudi u Amnestyju i UN-u objavljuju izvješća koja su antisemitska. Nije moguće podržavati izvješće Amnestyja koje potkopava pravo Izraela da se bori protiv terorizma.
Što mislite o izraelsko-libanonskom sporazumu? Hoće li povijesni sporazum o pomorskoj granici između Izraela i Libanona ostati netaknut nakon Netanyahuova povratka na vlast?
- Sporazum o pomorskoj granici omogućit će Izraelu da buši i vadi prirodni plin s naše strane granice, a Libanon će imati iste prilike s njihove strane granice. Sporazum su pozdravili Egipat, Grčka, Cipar i većina zemalja u istočnom Mediteranu koje imaju iste interese da regija postane najveći izvoznik prirodnog plina Europi, umjesto Rusije. Nacionalni zakon je vrlo jasan oko toga što se može mijenjati. Tehnički, nova vlada ima pravo promijeniti ili odustati od sporazuma. Ali, moje je mišljenje da se to neće dogoditi s ovim sporazumom.
Iran se priprema poslati otprilike tisuću dodatnih komada oružja Rusiji za rat protiv Ukrajine, uključujući balističke projektile kratkog dometa zemlja-zemlja i više jurišnih bespilotnih letjelica. Što mislite o iransko naoružavanju Rusije za rat?
- Radimo s prijateljima iz Europe, uključujući Hrvatsku, kao i s Amerikancima u pružanju obavještajnih podataka. NATO je prije nekoliko dana rekao da Iran Rusiju opskrbljuje balističkim raketama, ne samo dronovima. To je prava prijetnja, ne samo za Ukrajinu nego i za sigurnost Europe. Iran je vrlo opresivna teokracija koja pogubljuje vlastite ljude, maloljetnike i žene, nasilno se rješava opozicije. Ponašanje Irana u međunarodnoj areni, uključujući rat u Ukrajini, u najmanju je ruku vrlo uznemiravajuće. Jačanje kapaciteta iranske tehnologije dronova i raketa moglo bi biti dramatično povećano, a možda će doći i do potražnje za iranskom tehnologijom od strane drugih zemalja, ne samo od Rusije.
Benjamin Netanyahu rekao je kako bi razmotrio opskrbu Ukrajine izraelskim oružjem postane li ponovno premijer. Mislite li da je njegova izjava bila samo predizborno obećanje?
- Ne znam. Nisam u poziciji komentirati izjave izraelskih političara. Mogu vam reći da je gospodin Netanyahu vrlo iskusan političar, pogotovo u vanjskopolitičkim i sigurnosnim poslovima. Zna osobno sve relevantne figure, uključujući predsjednike Zelenskog i Putina. Izrael je već ponudio biti medijator između dviju zemalja.
Zašto Izrael, kao jedina prozapadna zemlja, nije uveo sankcije Rusiji?
- To je vrlo pogrešno zapažanje. Izrael u potpunosti poštuje sankcije. Izrael nema legislativu o sankcijama, ali imamo vrlo snažne propise i međuministarski odbor koji radi na financijskim, trgovačkim i imigracijskim pitanjima. Ne dopuštamo ikakve transakcije koje bi se mogle koristiti za zaobilaženje sankcija.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je Židov. Zašto se Izrael oglušio na njegove molbe?
- To je nepošteno pitanje. Nacionalnost bilo koje osobe nije činjenica koja će utjecati na postupke Izraela. Zelenski je ukrajinski patriot, velik je vođa i radi svoj posao na najbolji mogući način. Vrlo ga poštujemo i u pozitivnim smo odnosima. Možda ima velika očekivanja od Izraela. U Ukrajini postoji židovska zajednica od više od 200.000 ljudi i njegove riječi vjerojatno odražavaju velika očekivanja te zajednice.
Kako komentirate izjavu Zelenskog da je neutralnost Izraela prema invaziji omogućila zbližavanje Moskve i Teherana?
- To nije točno. To je još jedna nepoštena optužba. Izrael nije neutralan. Izrael je glasao protiv Rusije nekoliko puta u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Protiv smo rata u Ukrajini. U potpunosti podržavamo teritorijalni integritet i suverenost Ukrajine i pružamo humanitarnu pomoć. Osobno sam bio uključen u uspostavljanju poljske bolnice u Ukrajini prije pola godine s izraelskim doktorima. Nastavit ćemo s tim naporima.
Hrvatska će u 2023. preuzeti presjedanje Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust. Koliko je problematično što još uvijek nije donijela definiciju antisemitizma, koju su definirali stručnjaci IHRA-e?
- Za Hrvatsku je presjedanje IHRA-om sjajna prilika za jačanje suradnje s Izraelom i židovskom zajednicom, ali i drugim članicama IHRA-e. To je vrlo prestižan i važan klub. Postoje neke stvari koje bi Hrvatska trebala poduzeti. Od Hrvatske se očekuje da jasno usvoji radnu definiciju antisemitizma koju predlaže IHRA, i to kad je riječ o Vladi, parlamentu ili obje institucije. Važno je i za pravosudni sustav da uspostavi to mjerilo. Nisam došao ovamo govoriti svisoka i propovijedati demokraciji, poput Hrvatske, što treba činiti. Izrael i Hrvatska dijele demokratske i liberalne vrijednosti. No, ovdje se radi o tome da Hrvatska treba uhvatiti korak u smislu obrazovanja. Također, važno je surađivati s drugim zemljama po pitanju zločina iz mržnje. U Hrvatskoj, kao i u brojnim drugim zemljama, postoje zločini iz mržnje, uključujući antisemitizam.
Već se godinama održava dvojna komemoracija u Jasenovcu zato što HDZ ne želi prihvatiti prijedlog predstavnika naroda žrtava fašizma da se u Kazneni zakon ugradi snažniju zabranu ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni‘. Čini li Vlada dovoljno u vezi s pozdravom ‘Za dom spremni‘?
- Bio sam u Jasenovcu i znam za taj nesretni fenomen. Ne znam zašto se još uvijek događa, možda zbog neznanja ili zato što se želi naživcirati protivničke nogometne navijače. Time se mora pozabaviti hrvatska Vlada, i to tako što će jasno dati do znanja da mračna prošlost nije nešto čime se treba ponositi. To je stvar odgoja i učenja mladih da teže nekim drugim idealima, koji nisu dizanje desnice u zrak.
Treba li zabraniti pozdrav ‘Za dom spremni‘?
- To je dobro pitanje, no trebalo bi biti postavljeno primarno hrvatskom narodu i njihovim predstavnicima u Saboru. Zabranu bi definitivno trebalo razmotriti hrvatsko zakonodavstvo. Židovska zajednica u Hrvatskoj se za to zalaže i Veleposlanstvo ih u tome podržava. Svako odavanje poštovanja ustašama šteti imidžu Hrvatske.
Bori li se premijer Andrej Plenković iskreno protiv ustaškog naslijeđa?
- Ne znam. Veleposlanik sam u Zagrebu tek pet tjedana. Neću suditi hrvatske političare. Premijer Plenković je već prilično dugo na vlasti, što znači da je većina Hrvata njime zadovoljna. Ako žele da ih vodi netko drugi, sljedeći su im izbori prilika da odluče kao suvereni narod tko će biti na vlasti. Premijer Plenković bio je u posjetu Izraelu prije nekoliko godina i susreo se s tadašnjim premijerom Netanyahuom, tako da vjerujem da će suradnja dviju zemalja biti jača u budućnosti.
Koja su još pitanja otvorena kojima se Hrvatska mora pozabaviti što se tiče njezina povijesnog naslijeđa?
- Edukacija je kontinuirani napor. U Hrvatskoj postoji dobro razumijevanje kako treba predavati ove osjetljive teme u srednjim školama. Učitelji bi trebali znati zašto je važno podučavati o Holokaustu, što je bila motivacija nacista i zašto su ustaše odlučili surađivati s nacistima. To je najučinkovitiji način suočavanja s povijesnim naslijeđem - kroz obrazovni sustav. Druga stvar je komemoracija. Došlo je do nekih pomaka, ali i dalje postoji prostora za napredak. Istraživanje je vrlo važno jer dovodi do novih otkrića. Primjerice, nedavno je otkriveno da je židovska liječnica, jedna od žrtava ustaškog režima na Dotrščini, pisala dnevnik. Dnevnik je tek sada pronađen u arhivama i dosad nije proučavan. To je dobra prilika za učenje o stanju prije Drugog svjetskog rata. U konačnici, potrebno je uključivanje svih relevantnih državnih institucija u rješavanje ovog pitanja.
Što je još potrebno učiniti da bi se riješilo pitanje restitucije imovine Židova u Hrvatskoj? Izvješće JUST Acta kaže da Hrvatska nije učinila dovoljno da se pozabavi ovim pitanjem.
- Postoji pozitivni napredak u smislu ukradenih umjetnina. Ali, još uvijek postoji značajan broj privatnih i komunalnih vlasništva o kojima se raspravlja. Pratit ću ovo pitanje kao veleposlanik u Hrvatskoj i nadam se dobroj sinergiji između židovske zajednice i relevantnih ministarstva da se to ostvari što je prije moguće. Također, pojedine su zemlje stvorile mehanizme kompenzacije i moguća je razmjena znanja. To nije novo poglavlje, ljudi se bave pitanjem restitucije u Hrvatskoj od 1997. godine, kada je donesena prva legislativa, i bilo je uspješnih slučajeva restitucije. Ne znam je li riječ o 5 ili 45 posto; to bolje od mene znaju akademski istraživači i židovska zajednica u Hrvatskoj.
Što će vam biti na vrhu agende tijekom mandata u Hrvatskoj?
- Jačanje, širenje i produbljivanje donosa između Izraela i Hrvatske. Prije nekoliko sam dana imao sastanak s ministrom Berošem i izrazio je zadovoljstvo suradnjom između dviju zemalja tijekom prvih mjeseci covida-19. Nastavit ćemo tu suradnju i u drugim područjima. U Hrvatskoj je trenutno 100 izraelskih studenata medicine, a postoje i hrvatsko-izraelski znanstveni projekti u području medicine i neuropodataka. Trenutno pozivamo hrvatske studente da se prijave na diplomski Erasmus program u tom području u Izraelu. Također, ovaj tjedan premijer Plenković i ministar Filipović sudjeluju na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP-27 u Egiptu i nadamo se da će naši ministri imati priliku razgovarati s njima o suradnji u području borbe protiv klimatskih promjena i očuvanja okoliša.
Kako ocjenjujete gospodarsku suradnju Hrvatske i Izraela i što Hrvatska može naučiti od Izraela po pitanju inovativnosti u tehnološkom sektoru i poduzetništvu?
- Postoje brojna područja za bolju suradnju, posebno u granama poput poljoprivrede, upravljanje vodama, inovacija, okoliša, energije i znanosti. Stvaranje prilika je moj zadatak kao diplomata, da omogućim dijeljenje znanja između naših i vaših znanstvenika, inženjera i doktora. Izrael ima iskustvo u području inovativnosti i mogu vam sa sigurnošću reći da je udvostručavanje vladinog izdatka za istraživanje i razvoj najvažniji recept za uspjeh. Hrvatska je povećala izdatke za R&D za 15 posto, ali je to i dalje manje od 2 posto njezina BDP-a. To je nešto čemu treba težiti. Izrael je prvi među državama OECD-a s 5,44 posto BDP-a za R&D u 2021. godini.