Iako se znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) prvenstveno bave temeljnim istraživanjima, za našu najveću znanstvenu kuću odnedavno su se zainteresirali strani investitori. U kuloarima se tako priča da su Ruđer nedavno posjetili investitori iz jedne zemlje Srednjeg istoka bogate naftom jer su zainteresirani za “pametni materijal” koji naftu i tekućine pretvara u gel.
- Ruđer je u zadnjih mjesec dana dobio nekoliko ozbiljnih upita za komercijalizaciju svog znanja. Naime, više zemalja izrazilo je veliki interes za suradnju u vezi s nekim Ruđerovim patentima i ‘know-howom’ te nekoliko inovacija što ih IRB ima u svom portfelju - rekao nam je ravnatelj IRB-a dr. Tome Antičić.
Od patenta do tržišta
Potvrdio je da su strani investitori najviše zainteresirani za Ruđerov “supergelator” o kojem je Jutarnji list pisao prije nekoliko mjeseci. Riječ je o “pametnom materijalu” koji je gel grupa Laboratorija za supramolekularnu i nukleozidnu kemiju IRB-a pod vodstvom akademika Mladena Žinića sintetizirala još 2005. godine. Ruđerovi znanstvenici su taj spoj odmah patentirali, a osam godina poslije i spoznali da bi patent mogli pretvoriti u pravi hrvatski proizvod.
Naftno geliranje
- IRB posjeduje patent za kemijski spoj koji je, usudio bih se reći, najefikasniji spoj u svijetu za geliranje nafte i ulja. Dovoljna je jedna jedinica gelatora za geliranje 10 tisuća puta većeg volumena nafte. Postoji velik broj potencijalnih primjena. Na primjer, u naftnoj industriji bi se mogao koristiti za jeftiniji prijevoz nafte, uz veću sigurnost, te za moguću jeftiniju industrijsku separaciju nafte od vode - pojasnio je Antičić.
- No, potencijalne investitore jako su zaintrigirale i mogućnosti primjene gelatora u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Primjerice, uvođenjem supergelatora u proizvodnju margarina mogao bi se smanjiti udio zasićenih masnih kiselina, što bi smanjilo rizik od kardiovaskularnih bolesti - dodao je Antičić.
Čelni čovjek IRB-a tvrdi da strani investitori, uz gelatore, pokazuju interes za još neka istraživanja koja imaju velik komercijalni potencijal. - Tu je do izražaja došlo naše istraživanje u modernoj zdravoj prehrani. Ono se temelji na povećanju imuniteta i otpornosti na bolesti kod riba i rakova. To bi dovelo do smanjene upotrebe antibiotika i drugih kemoterapeutika u akvakulturnoj proizvodnji te smanjenja zagađenja okoliša zbog njihove upotrebe - rekao je Antičić.
Relevantni projekti
Također, Ruđer posjeduje patent koji bi mogao pridonijeti smanjenju pojedinih zagađenja okoliša i ima obećavajuća istraživanja o utjecaju zračenja na sjemenke.
- Nadalje, IRB uspješno razvija i jedan komercijalno prihvatljiv način izrade materijala budućnosti, grafena. Primjena grafena ide od razvoja osjetljivih senzora teških metala i zagađivača u prirodi pa sve do ultrabrzih čipova i elemenata za pohranu električne energije - ispričao je Antičić.
Ipak, smatra da je još rano očekivati bilo kakve odluke investitora. - Činjenica je da su navedeni potencijalni projekti iznimno relevantni za gospodarstvo - zaključio je Antičić.
U subotu, 14. lipnja, od 10 do 17 sati IRB poziva sve građane na znanstveni “Đir po Ruđeru”.
Po uzoru na Cambridge i MIT labos
U hrvatskoj akademskoj zajednici vlada stav da je sramota raditi za industriju. No, želimo to promijeniti pa ‘Ruđer’ sada kuca na vrata tvrtki i pita kako im možemo pomoći - često ističe Tome Antičić. Među uzorima navodi britanski Cambridge Science Park i američki MIT Media Lab. Cambridge Science Park je 1970. godine utemeljen uz istoimeno sveučilište. Danas je Cambridge najveći europski tehnološki klaster koji zapošljava 54.000 ljudi u više od 1500 high-tech tvrtki, čiji je godišnji prihod veći od 12 milijardi funti, odnosno oko 15 milijardi eura.
MIT Media Lab interdisciplinarni je istraživački laboratorij koji su osamdesetih godina na poznatom Massachusetts Institute of Technology u Bostonu, jednom od najboljih svjetskih sveučilišta u prirodnim i tehničkim znanostima, utemeljili Nicholas Negroponte i Jerome Wiesner. MIT Media Lab posvećen je projektima u kojima se stapaju znanost, tehnologija, multimedija i dizajn.