U riječkom KBC-u na svakom uređaju godišnje se napravi oko 7500 ultrazvuka srca, a svaki liječnik oko 1600 takvih pregleda. U ostalim kliničkim centrima iskorištenost UV uređaja manja je, a i liječnici obave manje od očekivanih 800 pregleda UV srca tijekom godine.
Opće županjske bolnice, s izuzetkom Dubrovnika i Pule, također rade manje pregleda od očekivanog prosjeka, a i iskorištenost uređaja nije veća od 5000 postupaka godišnje. Osim toga, starije od deset godina je 21,25 posto uređaja, ili njih 17, a 42 posto staro je od 5 do 10 godina.
Kliknite na slike za uvećanje
‘Redizajn’ načina rada
Na 151 uređaju za kolonoskopiju, čija je starost uglavnom između pet i deset godina, radi 166 hrvatskih liječnika gastroenterologa, s tim da ih se, kad je riječ o kliničkim bolnicama, najviše napravi u KB-u Dubrava i KBC-u Rijeka, dok je broj postupaka po liječniku ispod prosječnih 250 u KBC-u Split, Zagreb i KB-u Merkur.
Među županijskim bolnicma, vodeća je OB Slavonski Brod, gdje se napravi oko 500 postupaka, i po uređaju i po liječniku. U usporedbi s drugim europskim zemljama, u Hrvatskoj se na 100.000 stanovnika obavi oko 1000 kolonoskopija, a u Irskoj ili Francuskoj, primjerice, dvostruko više.
Riječ je o podacima bolnica i HZZO-a prikupljanima u posljednjih desetak mjeseci, a sve kako bi se znalo kolika je iskoristivost medicinskih uređaja i koliko pregleda prosječno na njemu obavi jedan liječnik tijekom godine.
Vrlo često pacijenti se bune na dugo čekanje za, primjerice, operaciju sive mrene ili nekih drugih zahvata koji se rade na tzv. phaco uređajima. Prosječno teško da mogu doći na red brže nego za godinu dana, a u nekim slučajevima čeka se i duže od dvije godine. Analiza je pokazala da je 66 posto od ukupno 34 uređaja raspoređenih u 23 ustanove starije od 5 godina, a njih 7 nije u funkciji zbog kvara. Vrlo je neujednačen broj zahvata, kako po uređaju, tako i po liječniku. Značajno odskače KB Sveti duh, gdje ima najviše operacija sive mrene jer jedan liječnik obavi tijekom godine oko 800 zahvata, a na jednom uređaju više od 1200.
Dio ovih ‘zaostajanja’ i sve dužih lista čekanja u prošloj godini bila je posljedica smanjenja bolničkih limita za tridesetak posto te cijena pregleda i zahvata. Kako se ‘višak’ rada nije plaćao ni na kakav način, bolnice bi s više posla radile i veće gubitke.
Više rada - veća plaća
No, s obzirom na to da je od početka godine HZZO krenuo s drukčijim načinom ugovaranja posla s bolnicama te da se ‘višak’ faktura po tvrdnji ravnateljice HZZO-a Tatjane Prenđe Trupec ustanovama plaća, možda će novi podaci o radu na tim istim odjelima do lipnja biti drukčiji, jer valja uzeti u obzir da će se opseg posla povećati i tzv. programom plus.
Osim toga, novim zakonskim prijedlogom Ministarstvo zdravlja predlaže drukčiji način nagrađivanja medicinskog osoblja odnosno sistem: više rada - veća plaća. Sve to neće ići bez realnih pokazatelja o mogućnostima rada ljudi i tehnologije pa se od polovice prošle godine prikupljaju podaci. Za sad je to obavljeno za ultrazvuk srca, kolonoskopiju, operaciju sive mrene, CT pretrage...
Stari uređaji
Na tom poslu zajednički rade Ministarstvo zdravlja koje prikuplja podatke o broju liječnika na pojedinim odjelima i broju uređaja koje trebaju za svoj rad, kao i podatak o starosti tehnologije, a HZZO daje podatke o fakturama za pojedine preglede ili zahvate koje bolnice ispostave za odrađeni posao, kaže pomoćnik ministra dr. Dragan Korolija Marinić.
Dodaje da je baš ova analiza pokazala da je velik broj uređaja prestar, a to znači da ih je dio i zbog kvarova izvan pogona. Usto, stara tehnologija je sporija od nove pa se na takvim uređajima može napraviti manje pregleda.
- Krećemo u obnavljanje opreme i upravo je u tijeku izrada natječaja za kupnju dvadesetak CT uređaja za kliničke i županijske bolnice. U sljedećih nekoliko godina namjerava se obnoviti veći dio opreme i za to je namijenjeno oko 650 milijuna kuna - ustvrdio je Dragan Korolija Marinić.