BITKA S KORONOM

Velika analiza: Da je Hrvatska cijepila istom brzinom kao Izrael, već bi okončala epidemiju

Pandemija svaki mjesec na svijetu ubija oko 300.000 ljudi te smanjuje globalni BDP za 500 milijardi dolara
 Ahmad Gharabli/AFP

Kandidat za dubrovačkoga gradonačelnika Andro Vlahušić i bivši ministar zdravstva na početku svoje kampanje predložio je da grad Dubrovnik posudi 100 tisuća doza cjepiva kako bi se Dubrovčani cijepili što prije te tako omogućili normalan rad hotela, privatnih iznajmljivača, zidina, muzeja, plaža, pa i snimanja TV serija, a sve kako bi tijekom ljeta, kako su navikli u eri prije covida, zaradili 5 milijardi kuna. Iako je nejasno zašto bi netko nekom posudio 100 tisuća cjepiva da bi taj drugi dobro zaradio, istražili smo logiku ekonomskih gubitaka zbog kašnjenja u cijepljenju, koju je poprilično nespretno, ali hrabro formulirao Vlahušić.

Vjerojatno najdojmljiviji rad na temu ekonomskih koristi od cijepljenja jest onaj koji je za potrebe američkog Nacionalnog biroa ekonomskih istraživanja (NBER) napravilo dvanaest ekonomista s različitih sveučilišta. Oni su, temeljem podataka iz siječnja 2021., zaključili kako pandemija svaki mjesec ubija oko 300.000 ljudi te smanjuje globalni BDP za 500 milijardi dolara. Ako bi se u taj gubitak uključio ljudski kapital, on bi bio puno viši, te su tako još u 2020. Cutler i Summers ukupne gubitke pandemije procijenili na 16 tisuća milijardi godišnje, samo u SAD-u.

Povrat proizvođača

Iako je priča naručivanja i financiranja novih cjepiva nepoznate učinkovitosti i sigurnosti izuzetno komplicirana, istraživači su zaključili da ukupna socijalna vrijednost ulaganja u cjepiva daleko nadmašuje komercijalne povrate proizvođača. Tvrde kako bi podizanje globalne produkcije cjepiva od siječnja 2021. godine s 2 na 3 milijarde doza godišnje generiralo 1,75 tisuća milijardi u socijalnoj vrijednosti, dok bi zarade farmaceutskih kompanija bile oko 30 milijardi, čak i ako bi se uzela nerealno visoka cijena po dozi cjepiva od 15 dolara.

Vlade su disperzirale rizike dogovarajući dobavu s više proizvođača te su kroz tzv. pull ugovore farmaceutskim kompanijama osiguravale optimalne zajamčene cijene, ali i pokrivanje poslovnih rizika kroz tzv. push funding. Istraživači su zaključili da naručitelji cjepiva koja još nisu razvijena i testirana zapravo trebaju pokriti kroz plaćanja unaprijed tek nešto manje od punog proizvodnog troška za kompanije, kako bi osigurale realistični scenarij brze dobave cjepiva.

K tome su trebali primijeniti adekvatnu strategiju selekcioniranje adekvatnog portfelja cjepiva koja još nisu u potpunosti razvijena, a morali su računati s predvidljivo niskom elastičnošću ponude novih cjepiva, tj. jagmom za cjepivima.

Vrlo značajan broj zemalja oslonio se pritom na specifične bilateralne dogovore s proizvođačima i drugim državama kako bi osigurale veći broj doza per capita. Hrvatska se kao relativno siromašna zemlja oslonila prije svega na EU u dobavi cjepiva. Nitko nije mogao znati da će cijela EU bijedno podbaciti u dobavi cjepiva. Gledajući broj doza na 100 stanovnika najdalje je otišao Izrael s 96,6 doza, a Hrvatska je samo na 5,9 doza. Ipak, vrlo je teško izvući zaključak koliko smo mogli profitirati da smo uložili u veću brzinu dobave cjepiva.

Naime, ključni zadatak cijepljenja jest spriječiti punjenje jedinica intenzivne skrbi i smrtne slučajeve. Iako se Hrvatska uopće ne može uspoređivati s Izraelom tj. zemljom koja je najuspješnija u svijetu po brzini cijepljenja, zanimljivo je da je gledajući ključni epidemiološki kriterij situacija u Hrvatskoj i Izraelu praktično identična.

Isto kretanje krivulje

Ako, naime, pogledamo sedmodnevni pomični prosjek potvrđenih smrti, i Izrael i Hrvatska imaju potpuno isto kretanje krivulje, tj. pad s više od 7 smrti na milijun stanovnika krajem siječnja, na sadašnji 2,59 smrti u Izraelu i 2,51 smrt u Hrvatskoj. Što se pak tiče novih potvrđenih slučajeva na milijun stanovnika, Izrael je tu čak puno lošiji nego Hrvatska još od kraja 2020. godine.

Prema zadnjem podatku, Izrael ima 415 slučajeva na milijun, Hrvatska samo 123 slučaja. Drugim riječima, možemo pretpostaviti kako bi u Hrvatskoj da su vlasti osigurale cijepljenje izraelskom brzinom pandemija već u potpunosti stala, a ovako se pitamo može li ponovo ubrzati te nam donijeti treći val koji trpe mnoge europske zemlje.

Veća ulaganja mogla su ubrzati cijepljenje

Znanstvenici su vodeći računa o svim tim faktorima za NBER Sjedinjenih Država napravili procjenu koristi od rizičnih ulaganja u kapacitete za proizvodnju cjepiva u odnosu da nije činjeno ništa te u odnosu na preporučena ulaganja. Za globalnu razinu procijenili su preporučeno investiranje od 7,12 milijardi dolara, a investirano je 3,75 milijardi.

Zbog toga su koristi iznosile 1606 milijardi dolara, a mogle su dosegnuti čak 2748 milijardi dolara. Uz to, umjesto sredinom 2022., globalno bi cijepljenje moglo završiti već do listopada 2021. godine.

Kako su došli do tog zaključka? Možda se nitko jednostavno nije sjetio Vlahušićeve ideje „posudbe cjepiva“, ali su zato detaljno analizirani različiti drugi pristupi kao što su direktno investiranje u kompanije koje istražuju nova cjepiva, investiranje u proizvodne kapacitete tih kompanija, razvoj specifičnih shema dobave cjepiva koja još nisu odobrena, preuzimanje neprihvatljivih rizika za kompanije zbog brzog razvoja cjepiva, posebno poticanje brzog instaliranja proizvodnih kapaciteta, razvoj sustava bonus i penala za brzu/sporu isporuku cjepiva itd.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. kolovoz 2022 09:42