Nakon niza analiza u kojima smo istražili koji gradovi, po različitim stavkama, najviše izdvajaju za potrebe i poticaje svojim građanima i poduzetnicima te koji su najštedljiviji kada su u pitanju troškovi za službena putovanja i reprezentaciju, odlučili smo provjeriti i koliko se troši na plaće gradskih čelnika, odnosno koji su gradonačelnici najštedljiviji kada su njihove vlastite plaće u pitanju.
Pritom ne ulazimo u vrijednosne sudove niti rasprave o tome koliko plaće gradonačelnika trebaju ovisiti o samom proračunu, trebaju li gradonačelnici raditi za malu plaću ili pak ona treba biti adekvatna i primjerena odgovornostima koje gradonačelnički posao nosi.
Podaci o plaćama gradonačelnika dostupni su u njihovim imovinskim karticama koje su prijavili nakon stupanja na dužnost, odnosno nakon lokalnih izbora u lipnju prošle godine. Moguće je da je u međuvremenu bilo nekih izmjena što se plaća tiče, a koje su gradonačelnici trebali prijaviti do kraja godine. Kako ti podaci još nisu ažurirani, u analizi se držimo ovih s početka mandata, a oni potvrđuju kako je gradonačelnik s najnižom plaćom u Hrvatskoj i dalje, baš kao i u prošlom mandatu, prvi čovjek Vrgorca - Ante Pranić.
Ispod prosjeka
Pranićeva bruto plaća iznosi 5609 kuna, što je neto iznos od 4306 kuna, i jedina gradonačelnička plaća niža od prosječne hrvatske plaće koja je, po zadnjim podacima za rujan prošle godine, iznosila 5958 kuna neto. Pranić je, podsjetimo, nakon dolaska na vlast na prijevremenim izborima 2016. odmah srezao plaće u gradskoj upravi pa i svoju vlastitu te tako u proračunu uštedio milijun kuna. Njegov je moto da gradonačelnikova plaća mora pratiti sudbinu proračuna, a gradonačelnik dijeliti sudbinu svojih građana.
Prije nego što je Pranić preuzeo upravljanje Gradom, izdvajanje za masu plaća djelatnika gradske uprave bilo je 2 milijuna kuna godišnje, dok su 2017. godinu završavali s milijun kuna izdvajanja za plaće.
- U 2018. godini u planu je povećavanje plaća, ali s obzirom na to da se broj djelatnika u upravi smanjio za četvrtinu, ukupna će izdvajanja za masu plaća djelatnika i dalje biti znatno manja u odnosu na prethodna razdoblja. Cilj nam je uspostaviti efikasnu i zdravu gradsku upravu koja će biti u službi građana, umjesto tromog birokratskog aparata kakvog smo zatekli - ističe Pranić.
Drugi gradonačelnik s najnižom plaćom, u neto iznosu dvije tisuće višom od Pranićeve, jest Matko Šutalo iz Valpova - 8512 kuna bruto (6420 kuna neto), treći je Josip Budimir iz Kutjeva s bruto plaćom od 10.870 kuna (7521 kunu neto).
Inače, najviše gradonačelnika, njih 21, prijavilo je u imovinskoj kartici plaću između 13 i 14 tisuća kuna, osam između 14 i 15, a devet ima plaću između 15 i 16 tisuća kuna. Ukupno 13 gradonačelnika ima plaću između 16 i 19 tisuća kuna, a jedan iznad 20 tisuća.
Volonteri
Dvadeset gradonačelnika svoj posao, s druge strane, obavlja volonterski - dio njih uz volontersku naknadu, a dio bez ikakve naknade, i tu je uglavnom riječ o saborskim zastupnicima poput Kreše Beljaka, Marka Vešligaja, Darinka Dumbovića, Ana Marije Petin, Milorada Batinića, Tomislava Klarića, Ivana Šipića, Stjepana Kovača. Volonterske naknade odrekli su se i gradonačelnici Ploča Mišo Krstičević, Knina Marko Jelić te prvi čovjek Kraljevice Dalibor Čandrlić.
Što se župana tiče, jedini koji ima status volontera je varaždinski župan Radimir Čačić koji za svoj posao prima volontersku naknadu od 7312 kuna neto. Najnižu plaću, pak, ima međimurski župan Matija Posavec - 22.531 kunu bruto (14.980 kuna neto).