Naknade jednake punoj plaći tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, redovita mjesečna naknada za drugo i svako sljedeće dijete u iznosu od oko 1250 kuna, osigurano mjesto u vrtiću za svako dijete starije od tri godine, besplatan prijevoz za sve školarce, produljeni boravak u svim školama najmanje do 5. razreda, niže kamate za stambene kredite, veće neto plaće - dio je to od 45 mjera za demografsku revitalizaciju koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer predstavila javnosti i istaknula - pisala ih je osobno, u suradnji sa savjetnicima za pojedina područja.
Mjere će zasigurno naići na opće odobravanje, no na pitanje kolika bi bila cijena njihove provedbe, predsjednica je odgovorila:
Cijena budućnosti
- Koliko košta budućnost? Provedba sigurno ima svoju cijenu, no cijena neprovedbe je nestanak hrvatskog naroda - poručila je predsjednica. Neke bi se mjere mogle uvesti odmah, istaknula je, a neke ipak u fazama. No, u Akcijskom planu provedbe, koji je predsjednica napravila također, nije navela nikakve, ni okvirne rokove, mjere su vrlo općenite, bez konkretnih koraka i razrade njihove implementacije.
Unatoč predsjedničinu odgovoru o cijeni budućnosti, naši sugovornici ističu - cijena provedbe stajala bi desetke milijardi kuna. Primjerice, samo jedna od zvučnijih mjera - ona o univerzalnoj mjesečnoj naknadi koja bi se isplaćivala za svako drugo i sljedeće dijete u visini 20 posto prosječne plaće, što trenutačno iznosi oko 1250 kuna - na godišnjoj razini iznosila bi oko 6 milijardi kuna ili gotovo 5 posto proračuna! Prema popisu iz 2011. godine, u Hrvatskoj je živjelo nešto više od 430.000 djece koja su bila drugo, treće ili sljedeće dijete u obitelji. Pretpostavlja se da je njihov broj opao, zbog iseljavanja i manjeg broja rođene djece, no trošak je i dalje golem - osobito zato što predsjednica nigdje ne navodi dodatne kriterije niti definira tko se smatra djetetom: bi li se mjera odnosila na djecu do 18. godine, na djecu do kraja školovanja itd.
- Univerzalni dječji doplatak, za koji se predsjednica založila, svakako podržavam, no odredba da se odnosi samo na drugo i svako sljedeće dijete, što je francuski model, u kontradikciji je s univerzalnošću. Smatram da bi trebalo obuhvatiti i prvorođenu djecu, kojih ima najviše. Troškovi takvog modela pretpostavljaju ukidanje nekih drugih olakšica, jer je cijena velika. Osim toga, čini mi se da bi iznos naknade u visini 10 posto plaće bio realniji - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Zanimljiva je i mjera obveznog upućivanja djece u predškolske ustanove nakon navršene treće godine. Predsjednica podsjeća da je Hrvatska na začelju zemalja EU po obuhvatu djece vrtićem. Međutim, to bi podrazumijevalo gradnju brojnih vrtića jer u nekim županijama vrtić pohađa manje od trećine djece u dobi od 4 do 6 godina - što pak ponovno iziskuje stotine milijuna kuna.
Obavezni vrtić
- To je mjera koju najozbiljnije podržavam. No, ako se predlaže da je vrtić obavezan, onda bi to trebalo podrazumijevati i da je besplatan - ističe dr. Čipin. Koliko bi novca tada državni proračun trebao relocirati lokalnim upravama, u čijoj su nadležnosti vrtići, teško je i pretpostaviti. Delimitiranje roditeljskih naknada drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, smatra, trebalo bi što prije uvesti: ta se naknada financira izravno iz zdravstvenih doprinosa pa žene koje godinama izdvajaju visoke iznose ostaju zakinute tijekom roditeljskog dopusta.
U potpunosti se, kaže dr. Čipin, slaže s predsjednicom kada dijagnosticira da je za demografske trendove najvažnije gospodarstvo: činjenica je da gospodarski najrazvijenije države imaju najveće stope fertiliteta.
Predsjednica je mjere podijelila u četiri osnovne skupine - gospodarske mjere, mjere obiteljske politike, mjere za rješavanje problema blokiranih i mjere useljavanja. Zanimljivo je da se ni na jednom mjestu nije pozabavila radnim zakonodavstvom niti prekarnim radom, odnosno nesigurnim radnim mjestima, koje je jedna od glavnih prepreka mladima za zasnivanje obitelji. U gospodarskim mjerama zauzela se za više neto plaće i snažnu reformu poreznog sustava, koju nije razradila konkretno.
Veće kvote
Među gospodarskim mjerama su i reforma javne uprave te privlačenje stranih ulaganja, a posebno mjesto imaju mjere za rješavanje problema blokiranih jer, kaže predsjednica, dosadašnje zakonske izmjene nisu dale rezultate. Među mjerama useljavanja dominiraju mjere za privlačenje hrvatskog iseljeništva, poput većih kvota na fakultetima te pojednostavljivanje dobivanja hrvatskog državljanstva izbacivanjem odredbe o potrebi poznavanja hrvatskog jezika. Ključno je, istaknula je, osnovati i posebno ministarstvo demografske revitalizacije ili Vladina ureda ili uvesti barem mjesto potpredsjednika Vlade za demografiju.
1. GOSPODARSKE MJERE
- povećanje neto plaća
- reforma javne uprave
- regulatorna giljotina
2. MJERE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA BLOKIRANIH
- ovršni postupak vratiti na sud
- uvođenje instituta apsolutne zastare
- ograničiti zatezne kamate da ne mogu nadmašiti glavnicu
3. MJERE OBITELJSKE POLITIKE
- delimitiranje roditeljskih naknada za drugih 6 mjeseci
- mjesečna naknada za drugo i svako sljedeće dijete u visini 20 posto prosječne plaće
- vrtić za svako dijete starije od tri godine
4. MJERE USELJAVANJA
- lakše dobivanje hrvatskog državljanstva
- povećanje upisnih kvota na fakultetima za hrvatske iseljenike
- ciljano useljavanje radne snage iz trećih zemalja u skladu s potrebama tržišta rada
POLITIČKE PORUKE I KRITIKE “Nije bilo sklonosti Vlade za suradnjom u ovim pitanjima”
Predsjedničine mjere nisu prošle ni bez političkih poruka, kojima nije štedjela sadašnju, ali ni prošle vlade. Grabar-Kitarović je, između ostalog, spomenula “sveprisutni klijentelizam”, o čemu je nedavno govorio i Davor Ivo Stier u HDZ-u.
“Dosadašnje demografske strategije nisu dale željene rezultate jer su se provodile samo djelomično i kratkoročno”
“Opća društvena klima pridonosi negativnim demografskim trendovima, a karakteriziraju je malodušje, apatija, nedostatak perspektive i osjećaj nesigurnosti, ideološke podjele, nepovjerenje u institucije države, sveprisutni klijentelizam, nepotizam i korupcija, ukratko, osjećaj da je država nekima majka, a nekima maćeha.”
“Umjesto da se međusobno optužujemo, moramo postići nacionalni konsenzus. Pitanje demografije treba deideologizirati.”
“Po ovim pitanjima, nije bilo sklonosti Vlade za suradnjom. Žao mi je što Vlada nije prihvatila moj prijedlog za sjednicu Vlade, to je bio pozitivan proces koji bi građanima pokazao da možemo surađivati.”
“Ni s jednom od tri vlade u svojem mandatu nisam uspostavila suradnju u rješavanju krucijalnih problema. I dalje ostavljam pruženu ruku svima.” (J. Körbler)