Hrvatska se u špici sezone, nakon dvije izvanredne i neuobičajene pandemijske, vratila na sezone od nekada, kada govorimo o turističkom prometu, ali po mnogo višim cijenama. Odlično su poslovali hoteli, a nešto je slabije bio popunjen privatni smještaj koji čini okosnicu smještajne strukture u Hrvatskoj.
Podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) kažu da je u kolovozu u hotelima ostvareno 1,1 milijun dolazaka (+4% u odnosu na lani) i 5 milijuna noćenja (izjednačenje rezultata u odnosu na lani), dok je u objektima u domaćinstvu ostvareno 2 milijuna dolazaka (+1% u odnosu na lani) i 13,3 milijuna noćenja (98% rezultata u odnosu na lani).
Dakle, nešto manje noćenja imao je privatni smještaj, što i ne čudi s obzirom na ponudu novih soba. Lani je bilo u tom segmentu 627.602 osnovna kreveta, a ove godine ih je 655.477, što je porast od 27.875 kreveta. Baš zbog svega toga u kolovozu se, za razliku od lani, mogla naći soba više, i to po nešto povoljnijim cijenama nego lani. Osjetio se zastoj bukinga u najskupljim terminima, kaže nam Nedo Pinezić, vlasnik tvrtke za konzalting u turizmu Quanarius i pružatelj usluga smještaja u domaćinstvu na Kvarneru.
Dobre recenzije
- Ali nisu samo cijene u pitanju, svjedočimo i klimatskim promjenama. Ako više od pola dana moraš provesti u hladovini ili klimatiziranom prostoru, a skupo si platio ljetovanje na suncu i moru, svjedočimo tome da se putovanja produljuju kroz rujan, kada su i cijene i temperature niže. Kao zemlja smo spontano postigli cilj, a to je da moramo smanjiti promet u špici u korist predsezone i posezone. Još se dobro radi i nadamo se da će se te neke manjkavosti špice poravnati u rujnu i listopadu - izjavio je Pinezić. Ističe da će u sljedećem razdoblju biti najveći izazov kako se cjenovno postaviti prema idućoj 2024. godini s obzirom na iskustva iz srpnja i kolovoza.
- Troškovi će i dalje rasti, a pritisak gosta će biti na niže cijene. Zato se moramo vratiti korijenima poslovanja, odnosno ponovno uspostaviti odnos sa starim gostima i pozvati ih da nam se vrate te im ponuditi ako treba i popuste na duže boravke. Jer kraći boravci, čemu smo svjedočili ove godine, proizvode nam najviše troškova. Previše smo mi iznajmljivači prepustili prodaju i odnose s kupcima drugima, ne gradimo naš odnos s gostima kao što to rade sve hotelske kuće. Stalno se traže novi gosti kojima možete prodati smještaj po višoj cijeni. A to je visoki rizik. Bolje ponuditi starim i vjernim gostima, koji nam daju dobre recenzije i za nas ih veže emocija, nego da to za nas učini neka platforma. I tu ćemo uštedjeti na provizijama - preporučuje Pinezić koji ni sam ne zna što će se ove zime događati na tržištima.
No, smatra da neće biti bajno zbog ekonomske situacije u Njemačkoj koja će se potom reflektirati na sve ostale zemlje. Čak je i za to da se uvede više kategorija privatnog smještaja koji bi uključivao smještaj s vlastitom posteljom i plaćanjem usluga čišćenja. Time bi smještaj za pojedine kupce mogao bio jeftiniji, a iznajmljivačima bi se to isplatilo.
S druge strane, članica uprave Arena Hospitality Group iz Pule Manuela Kraljević ističe da su oni kao velika hotelska kuća zadovoljni špicom sezone u svojim hotelima i kampovima koja se vratila u neke tokove od prije pandemije. Najviše su primijetili pad s njemačkog tržišta i manji broj avioputnika u Istri.
Pula na autogostima
- Kada govorimo o špici sezone, imamo manji fizički pad, pogotovo kad je u pitanju Njemačka. To osjećamo svi, a za nas je to važno tržište. Bez obzira na to, zadržali smo naše ciljeve i u nekim segmentima smo čak i bili bolji nego lani, kao kada su u pitanju prosječne cijene. Osim toga, bolji smo u kumulativnu, što znači da smo bolje "povukli" predsezonu. Špica sezone je bila kakva je nekada bila. U vrijeme pandemije bili smo svi preopterećeni. Kako se ljeto nastavlja u posezoni, očekujemo odlične rezultate - ističe M. Kraljević. Dodaje da su se otvorili letovi prema mediteranskim zemljama. Navodi i da je, u odnosu na sve ostale aerodrome u Hrvatskoj, Pula zabilježila manji pad prometa i da se to itekako osjetilo u njihovom objektima.
- Nažalost, od svih aerodroma koje pratimo u Hrvatskoj svi bilježe porast, osim Pule. Pula je i dalje daleko ispod 2019. godine. Nisu se dodavali letovi, čak su se neki i brisali. Uglavnom smo ostali na autogostima, a taj se dio aviotržišta opredijelio za druge destinacije. No, to nas ne bi trebalo obeshrabrivati. Naši hoteli visoke kategorije bilo su popunjeni kao i lani iako nismo imali nove ‘brojke‘ iz Velike Britanije, Skandinavije ili Ukrajine. Naše hotele visoke kategorije popunili su visokoplatežni gosti iz bližih tržišta Njemačke, Austrije, Poljske, Mađarske, Češke - rekla je M. Kraljević.