Objavite sve transkripte mojih razgovora, iznesite javnosti sve moje iskaze, deklasificirajte sve što želite, moju dozvolu za to imate. Nemam se čega sramiti u svom životu, pa ni toga". Izjavila je to kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, dugogodišnja sutkinja Visokog trgovačkog suda, Mirta Matić, pred saborskim Odborom za pravosuđe, odgovarajući na pitanje predsjednika toga Odbora Nikole Grmoje. Ustvrdila je da se protv nje nikada nije vodio ni jedan postupak, ni kazneni ni etički.
Grmoju je zanimalo jesu li istinite tvrdnje objavljene na jednom od portala da je sutkinja Mirta Matić 2019. sestri svog bivšeg supruga, Tome Ricova, dojavila da se on nalazi pod tajnim mjerama Uskoka. Sutkinja Matić je pred saborskim Odborom decidirano ustvrdila da su tvrdnje iznese na tome portalu netočne, tendenciozne, da je u kaznenom postupku svjedok te da se u javnom iskazu mora ograničiti samo na informacije koje su bile dostupne javnosti.
Ricov, od kojeg se sutkinja Matić razvela 2011., podsjetimo 2019. je bio pod sumnjom u uskočkoj istrazi u "aferi Advent", vezanoj uz način na koji je bivši zagrebački gradonačelnik, Milan Bandić, privatnim tvrtkama dodjeljivao atraktivne gradske prostore za kućice tijekom adventa. Optužnica u "aferi Advent" podignuta je u lipnju 2023.
Na sjednici saborskog Obora za pravosuđe, održanoj u ponedjeljak, predstavilo se i na zastupnička pitanja odgovaralo sve troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda koji su se javili na treći uzastopni javni poziv za tu dužnost - sveučilišna profesorica Aleksandra Maganić, sutkinja Visokog trgovačkog suda, Mirta Matić i zagrebački odvjetnik Šime Savić.
No, u središtu zanimanja bila je sutkinja Matić jer je predsjednik Zoran Milanović već najavio da će upravo nju predložiti Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda, te stoga što je predsjednik Odbora za pravosuđe, Nikola Grmoja, od DORH-a zatražio odgovor na pitanje je li sutkinja Matić dojavljivala bivšem suprugu informacije iz istrage.
Zajamčiti ravnopravnost
Odgovor DORH-a ima oznaku tajnosti. Sa sadržajem DORH-ova dopisa upoznati su članovi Odbora i zastupnici koji to žele, ali ne i sutkinja Mirta Matić i javnost. Vanjska članica Odbora za pravosuđe, sveučilišna profesorica Zlata Đurđević, na sjednici je upozoravala da Sabor ne može osobe za najviše pravosudne dužnosti birati na temelju tajnih dokumenta čiji sadržaj nije poznat ni kandidatkinji ni javnosti.
Ključna pitanja
U takvom postupku, upozorila je Đurđević, kandidatkinji nije zajamčena ravnopravnost u odnosu na zastupnike koji svoja pitanja temelje na tajnom dokumentu koji ona nije imala priliku vidjeti. To je, naglasila je Đurđević, prvi slučaj u kojem se jedan kazneni postupak i klasificirani dokument instrumentaliziraju u političkom izboru za visoku pravosudnu dužnost. To je, ustvrdila je, suprotno demokratskim principima izbora i vladavini prava. Grmoja je, međutim, njezina upozorenja odbacio, ustvrdivši da kao bivša kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića "muti vodu".
Na Grmojina pitanja je li imala mobitel koji je glasio na tvrtku bivšeg supruga, je li s njegovom sestrom razgovarala o tome da je on pod tajnim mjerama, te je li o tome razgovarala sa stanovitim Zoranom Bajićem, odgovorila je: "Svi odgovori su u predmetu, ja na ovaj način na ta pitanja ne mogu odgovarati".
Na pitanje zastupnika Josipa Jurčevića kako će postupiti ako joj sadržaj tajnog dokumenta ne bude išao u prilog, sutkinja Mirta Matić odgovorila je da se ne može očitovati o dokumentu čiji joj je sadržaj nepoznat.
"Odluku o tome jesam li učinila nešto nedopušteno može donijeti samo sud, a ne dopis koji je proglašen tajnim", izjavila je.
Kandidati su pred Odborom predstavili svoje programe. Sutkinja Matić je objašnjavala tri glavna cilja svog programa - skraćenje trajanja sudskih postupaka, smanjenje zaostataka, to jest broja neriješenih predmeta, te rješavanje neujednačene sudske prakse. Riječ je o pitanjima koja su, po njezinoj ocjeni, ključna za jačanje povjerenja građana u sudbenu vlast. Posebnu pažnju posvetila bi doradi okvirnih mjerila za vrednovanje rada sudaca, i to na način da se u većoj mjeri vrednuje rješavanje složenih dugotrajnih postupaka i kvaliteta odluka.
Aleksandra Maganić posebnu je pažnju u programu pisanom na 39 stanica posvetila problemu ujednačavanja sudske prakse nakon presude suda EU u slučaju Hann invest. Najnovije zakonske izmjene koje nalažu da se 10 od ukupno 13 sudaca proširenog vijeće Građanskog odjela Vrhovnog suda bira slučajnim odabirom, smatra dobrim. Predvidjela je i niz mjera čija je svrha podizanje povjerenje građana u pravosuđe.
Uvid u tajni dopis
Odvjetnik Šime Savić je, predstavljajući svoj program, ustvrdio da je ujednačavanje sudske prakse glavna zadaća Vrhovnog suda. Tri različite odluke toga suda o pravima potrošača u slučaju konvertiranih kredita iz "švicarca" u euro, tvrdi, nedopustive su i to ruši povjerenje građana u sudstvo. Posebno se osvrnuo i na postupke protiv Zdravka Mamića koji su vođeni ili se još vode pred osječkim sudom, ustvrdivši da je vezano uz njih počinjena ogromna šteta za pravosuđe, posebno zbog činjenice da je nekoliko sudaca toga suda zbog korupcije završilo u zatvoru.
Odbor je zaključio da će odluku o kandidatima donijeti naknadno, nakon što svi saborski zastupnici, koji to žele, obave uvid u sadržaj tajnog dopisa DORH-a koji se odnose na sutkinju Mirtu Matić, a koji se čuva u saborskom sefu. Na prijedlog Dalije Orešković, donesen je i zaključak prema kojem Odbor za pravosuđe traži da se s dopisa DORH-a koji se odnosi na kandidatkinju Mirtu Matić skine oznaka tajnosti kako bi i javnost doznala što u njemu piše.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....