Vrlo je izvjesno da će Hrvatska dobiti potporu za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERB II) što je svojevrsna čekaonica za eurozonu. Prema nekim procjenama euro bismo uveli tek za dvije godine.
No, ulazak u eurozonu otvara neka pitanja. Jedno od njih je hoće li o odricanju od kune i uvođenju eura odlučivati građani na referendumu. Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek smatra da smo već na referendumu o ulasku u EU odlučili i to da želimo euro. SDP-ov ekonomski strateg, prof. Josip Tica vjeruje da većina građana želi euro, ali smatra da ne treba bježati od demokratske provjere. Predsjednik Hrvatskih suverenista, Hrvoje Zekanović koji je protiv eura tvrdi da se ne može uvesti prije nego se pita narod.
„Hrvatska uvodi euro kao zadnji korak u integraciji s EU. Euro uvodimo jer donosi brojne gospodarske prednosti. Jedan od njih je izostanak valutnog rizika. Svi koji imaju kredite u eurima ili su vezani za euro, bilo da se radi o građanima, poduzetnicima, državi, strahuju što bi se dogodilo s otplatama njihovih kredita u slučaju da kuna oslabi“, kaže Švaljek.
Za uvođenje eura je i SDP, a Tica kaže kako je osnovna ideja koja stoji iza uvođenja eura otkloniti tečajni rizik u hrvatskom gospodarstvu i transakcijske troškove. „Tečajni rizik u pravilu postoji u kućanstvima i privrednim subjektima jer oni ostvaruju prihode u kunama, a vrlo često su dužni u eurima“, kaže Tica.
„Što se Andreja Plenkovića tiče, euro ćemo uvesti za godinu dana, a što se tiče Hrvatskih suverenista, pričekat će. Mi nismo za uvođenje eura, ali kako smo ušli u proceduru, morat ćemo ga uvesti“, kaže Zekanović.
Strah od poskupljenja prema riječima zamjenice guvernera HNB-a nije opravdan. „Zemlje koje su uvodile euro, u prosjeku su imale porast cijena za svega 0,2 posto, a nakon što je uveden euro, podrška mu je snažno porasla“, kaže Švaljek.
Tica navodi da je u zemljama koje su uvele euro došlo do jednokratnog poskupljenja, posebno u sektoru usluga, smještaja, pružanja hrane, maloprodaji. „Postoji opasnost da se to dogodi ako se dobro ne komunicira. Uspješne zemlje su to spriječile tako da su na vrijeme počele sve cijene označavati u dvije valute kako bi se dobio osjećaj kolika je vrijednost nečeg u kunama i eurima“, upozorava Tica.
Zekanović kaže da je u mnogim državama došlo do poskupljenja i siguran je da će se dogoditi i u Hrvatskoj.
Švaljek tvrdi da nas HNB i Vlada pripremaju za uvođenje eura i staviti će u pogon mehanizme da se ne dogodi skok cijena, a onda ni inflacija.
Na pitanje suverentiteta Švaljek odgovara da će Hrvatska participirati u politici Središnje europske banke, a ona vodi decentraliziranu monetarnu politiku. „Nećemo izgubiti monetarni suverenitet“, tvrdi.
Tica kaže da se s jedne strane gubi monetarni suverenitet u odnosu na druge članice eurozone, ali i dalje imamo monetarnu politiku u odnosu na čitav svijet.“ Ne možete više monetarnom politikom mijenjati konkurentnost u odnosu na ostale članice EU, ali iza leđa dobivate jednu od najmoćnijih banaka i rezervnu svjetsku valutu“, kaže Tica.
„Mi smo protiv uvođenja eura jer smatramo da je hrvatska kuna zadnja brana suverene države“, rekao je Zekanović.