Berba mandarina završila je, a neretvanskim poljoprivrednicima ostao je gorak okus u ustima. Drastično smanjen urod i loša otkupna cijena obilježili u ovogodišnju berbu, koja je katastrofalna i za proizvođače i za otkupljivače, piše Slobodna Dalmacija.
Ove jeseni jedino su zaradili sezonski berači i lokalna komunalna poduzeća, koja su zbrinjavala gnjile mandarine iz otkupnih centara, čulo se na nedavnoj skupštini Udruge voćara “Mandarina”, koja je održana u Opuzenu.
Četrdesetak tisuća tona, koliko je ubrano ove jeseni na plantažama od Metkovića do Ploča, što je gotovo upola manje u usporedbi s prošlom godinom, jednostavno se nije moglo prodati, unatoč očekivanju voćara da će zbog manjeg uroda biti bolja cijena i prodaja. Prosječna cijena od polovine listopada pala je ispod dvije kune za kilogram, pa su i realni prihodi voćara ove godine drastično manji.
Pretpostavlja se da su neretvanski voćari, što zbog lošeg uroda a što niske cijene mandarina, ove godine u gubitku najmanje 100 milijuna kuna. Prošle godine na plantažama se ubralo šezdeset tisuća tona mandarina, koje su utržene po zajamčenoj zaštitnoj cijeni od tri kune uz poticaj od 90 lipa iz državnog proračuna otkupljivačima. Tako dolazimo do ukupnog iznosa od 180 milijuna kuna prometa za mandarine u 2012 godini.
Međutim, ova godina zabilježila je iznimno nisku rodnost od tek četrdeset tisuća tona, koje su tržene po prosječnoj cijeni od dvije kune, jer su izostali državni poticaji i zajamčena cijena, pa se lako izračuna da su voćari ove jeseni ostvarili promet na mandarinama od tek osamdeset milijuna kuna, što znači da su prema grubim izračunima u minus čak 100 milijuna kuna. Pojedinačni gubici će biti i veći kada se zbroje neprodane mandarine, koje su ostale na stablima.
- Činilo se da će godina biti uspješna, ali u listopadu nastaje zastoj na ruskom tržištu, nakon čega se mandarine skladište po nepoznatoj cijeni. Stvari izmiču kontroli i dolazimo u potpuni kolaps. Otkupni centri bilježe velike gubitke zbog truleži, koja nastaje višednevnim skladištenjem mandarina - istaknuo je predsjednik Udruge voćara “Mandarina” Mijodrag Kiridžija.
Neretvanski voćari, koji bilježe enormne gubitke na mandarinama, pitaju se je li glavni uzrok ovogodišnjeg kraha bio u zatvaranju veletržnice u Rusiji ili su se Rusi okrenuli mandarinama iz Turske. Proizvođači i otkupljivači različito gledaju na ovogodišnje probleme u berbi. Dok otkupljivači ističu da se mandarina nije mogla distribuirati zbog truleži izazvane toplim i vlažnim vremenom te oštećenjima prilikom berbe, voćari smatraju da se otkupljivači nisu pripremili za poslovanje u novonastalim uvjetima bez državnih poticaja i subvencija.
- Osnovni problem je bio u kvaliteti mandarina. Tuča i kiša umanjile su kvalitetu robe, a toplo vrijeme i visoke temperature uvjetovale su smanjenu potrošnju citrusa - pojasnio je Damir Deak iz tvrtke “Kor Neretva”, koja je najveći otkupljivač mandarina. Ove jeseni “Kor Neretva” je otkupio trinaest tisuća tona mandarina po prosječnoj cijeni od 2,58 kuna. Oko 65 posto su izvezli na tržišta Češke, Slovenije, Srbije, BiH, Engleske, Rusije, Slovačke i Bjelorusije, dok su ostatak plasirali na hrvatskom tržištu, i to kroz maloprodajne lance “Konzuma”. Istaknuo je da se niti jedan šleper kiselih mandarina nije vratio iz Rusije, ali da su imali enormne gubitke zbog truleži koji se kreću oko 2,5 milijuna kuna - kazao je Damir Deak.
Otkupljivači su posebno prigovarali na način i tehniku berbe škarama, zbog čega se oštećuju plodovi i umanjuje kvaliteta. Međutim, s time se nisu složili voćari, pa se Zoran Popović upitao imaju li onda berači amneziju ako su prošle godine znali brati a ove su godine zaboravili tu tehniku.
Okupljeni voćari su isticali da njihovi sezonski berači beru na isti način već petnaest godina, pa ne znaju u čemu je problem. Ipak su se složili da je trulež plodova neizbježna s obzirom na predug period od branja do distribucije, koji u Neretvi traje i do dva tjedna, a u Španjolskoj, primjerice, najduže šest dana, uz tretiranje ekološki prihvatljivim fungicidima, što u Neretvi nije slučaj.
- Mandarina je nekada bila brend, a gdje smo došli sada - kazao je Luka Popović. Prošle se godine znalo da nema poticaja kada uđemo u EU i to nije novost. Ali i bez tih poticaja mandarina ne bi trebala biti 1,5 kuna, kada je cijena isplativosti proizvodnje dvije kune po kilogramu.
- Možda je nekome cilj da se upropasti mandarina i iskrče nasadi, pa da sve to preuzme dvoje ili troje velikih koji će znati bratiti i raditi, kada ovi mali, eto, čuli smo ne znaju kako brati mandarine sa stabala - ustvrdio je Popović.
Kako bi se u budućnosti izbjegle ovakve situacije oko plasmana mandarina, poglavito uvažavajući podatak da se u Neretvi očekuje berba i do 100 tisuća tona, udruga voćara “Mandarina” formirat će povjerenstvo proizvođača i otkupljivača, koje će nadzirati postupak proizvodnje mandarina od rezidbe do berbe, kako bi se očuvala kvaliteta ploda. Također će se spriječiti neodgovorni pojedinci da beru nedozrele plodove koji, svjedoci smo, ugrožavaju budućnost agrumarske proizvodnje u Neretvi, piše Slobodna Dalmacija.
Konkurenti iz Španjolske
Hrvatskim voćarima velike probleme stvara konkurencija iz Turske i Španjolske. Primjerice, u Turskoj se godišnje bere 600 tisuća tona mandarina, po prosiječnoj cijeni od 16 EUR/centa, dok se u Španjolskoj cijena mandarina kreće oko 20 EUR/ centa.Riječ je o iznimno niskim cijenama u usporedbi s dolinom Neretve, pa agrumi iz ovih zemalja postaju nelojalna konkurencija, dok istodobno domaći voćari ne mogu proizvoditim po takvim cijenama zbog većih ulaznih troškova, gnojiva, zaštitnih sredstava, radne snage i drugoga.