DOZNAJEMO

Velike promjene u resoru socijalne skrbi: Evo koliko će udomitelji djece mjesečno dobivati

Trebalo bi doći do značajnih promjena te bi se specijaliziranim udomiteljstvom mogle baviti i osobe sa srednjom stručnom spremom
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović
 Goran Mehkek/cropix

Udomiteljske obitelji koje skrbe o djeci od početka sljedeće godine primat će znatno više naknade od postojećih: za skrb o troje djece, što je maksimalni broj djece o kojoj mogu brinuti, mjesečno će dobivati najmanje 11.625 kuna.

Resorni ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović danas planira predstaviti cijeli reformski paket iz područja socijalne skrbi koji je obećao proljetos nakon smrti male Nikoll - radi se o čak sedam zakona i tri nacionalna plana - a novi prijedlog regulacije udomiteljstva, kako neslužbeno saznajemo, donosi značajna povećanja naknada za udomitelje.

Prema prijedlogu, tradicionalni udomitelji, koji čine 90 posto postojećih udomiteljskih obitelji, mjesečno će po djetetu primati 1350 kuna naknade za svoj rad, što iznosi 4050 kuna za troje djece, te od 2525 do 2850 kuna opskrbnine, ovisno o djetetovoj dobi, što će za troje iznositi najmanje 7.575 kuna mjesečno.

Veće opskrbnine

Udomitelji sada dobivaju 830 kuna naknade za svoj rad po djetetu, što znači da će se te naknade povećati za 60 posto, dok će iznosi opskrbnina (novac koji država isplaćuje za pokrivanje troškova života djeteta) povećati za 20 do 42 posto, jer sada iznose 2100 kuna za djecu do 3 godine te 2000 kuna za stariju djecu.

- Bilo je doista krajnje vrijeme da se naknade usklade s troškovima života jer se davanja za udomiteljske obitelji nisu mijenjala od 2007. godine. S obzirom na činjenicu da iz godine u godinu opada interes za bavljenje udomiteljstvom, usklađivanje naknada i opskrbnina minimum je koji država mora poduzeti - kaže Katarina Bojšić iz Saveza udruga udomitelja Hrvatske.

Naknade će se mijenjati i za udomitelje koji će udomiteljstvo obavljati kao zanimanje, a koji se dijele na standardne i specijalizirane udomitelje. Razlika između tradicionalnih i standardnih udomitelja je u tome što standardni udomitelj ne može biti u radnom odnosu te mu država na naknadu isplaćuje doprinose. Naknade za njih dosad su iznosile ukupno 2500 kuna mjesečno (gotovo jednako kao i za tradicionalne udomitelje s troje djece), a ubuduće će iznositi 4000 kuna. Standardno udomiteljstvo nije uhvatilo korijena u Hrvatskoj te je, prema podacima iz travnja ove godine, od ukupno 1320 udomitelja tek njih 44 imalo status standardnih udomitelja.

Još je lošija situacija sa specijaliziranim udomiteljima, za koje je bilo propisano da moraju imati fakultet te pružaju specifičnu skrb djeci s problemima u ponašanju i djeci s teškim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim, komunikacijskim ili višestrukim teškoćama u razvoju za mjesečnu naknadu od 5000 do 6500 kuna. Od 1. siječnja 2019. godine, kad je takvo zakonsko rješenje stupilo na snagu, do danas u Hrvatskoj ni jedna osoba nije ni zatražila status specijaliziranog udomitelja: uvjeti su, tvrde stručnjaci, bili previsoki.

Stručna sprema

Tu bi također, kako saznajemo, trebalo doći do značajnih promjena te bi se specijaliziranim udomiteljstvom mogle baviti i osobe sa srednjom stručnom spremom. Ovisno o stručnoj spremi, naknade bi iznosile od 4500 do 7500 kuna mjesečno.

- Ovo je svakako dobrodošla promjena koja predstavlja vrlo značajne pomake koji će, nadam se, motivirajuće djelovati i na mlađe obitelji u urbanim sredinama da se odluče za udomiteljstvo. U sustavu imamo veliki nedostatak udomitelja, osobito za najmanju djecu, koja su zahtjevnija i za koju se starije osobe teže odlučuju. Najmanja djeca često trebaju i rane intervencije te pomoć stručnjaka poput fizioterapeuta ili logopeda, koji u manjim sredinama nisu dostupni - kaže Jasna Ćurković-Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb.

Dobno ograničenje

Prema podacima Ministarstva socijalne politike, tijekom 2020. godine sustav socijalne skrbi je izdao 145 licenci za udomitelje, dok su istovremeno iz sustava udomiteljstva otišle čak 543 obitelji.

- S povećanjem naknada smo zadovoljni, no žao nam je što neki naši drugi prijedlozi nisu prošli. Tako će u zakonu ostati dobno ograničenje za udomitelje za djecu te oni neće moći skrbiti o djeci nakon 67. godine. Također, ostaje uvjet završene srednje škole, što smatramo da nije nužno. Naš je prijedlog bio da se ograničenja ukinu, a da se svaka osoba individualno procjenjuje, osobito nakon 60. godine života - kaže Bojšić. Ističe kako je na području Gradiške, od kuda dolazi, 2005. godine bilo 69 udomiteljskih obitelji za djecu, a sada im je broj manji od 20. Nedostatak smještaja za djecu je dramatičan: u domovima koji zbrinjavaju zlostavljanu i zanemarenu djecu postoje liste čekanja s desecima dječjih imena, a u udomiteljske obitelji se, neslužbeno saznajemo, privremeno smješta i po petero, šestero, čak i sedmero djece, bez obzira na uvjete, jer sustav nema kuda s njima.

Povećavat će se i naknade za udomitelje koji skrbe o odraslim, mahom starijim osobama. Opskrbnine će se povećati sa sadašnjih 2250 na 2500 kuna, a naknada za rad udomitelja sa 625 na 1000 kuna mjesečno po korisniku.

Novi Zakon o socijalnoj skrbi propisat će, između ostalog, povećanje socijalne pomoći s 800 na 1000 kuna. Ukupna ulaganja u sustav putem tog zakona sljedeće bi se godine trebala povećati za 362 milijuna kuna, a u 2023. za čak 670 milijuna. Osniva se i Hrvatski zavod za socijalni rad te je planirano zapošljavanje još 326 stručnjaka u naredne tri godine.

Gay parovi i dalje neće biti navedeni kao mogući udomitelji

Unatoč presudi Ustavnog suda, gay parovi neće ni u novom prijedlogu zakona biti izrijekom navedeni među osobama koje mogu činiti udomiteljsku obitelj - i dalje će to biti udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug, djeca i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u zajedničkom kućanstvu, ali ne i životni partner.

Podsjetimo, nakon što je zagrebački centar za socijalnu skrb odbio izdati udomiteljsku licencu životnim partnerima Ivi Šegoti i Mladenu Kožiću samo zato što žive u životnom partnerstvu, oni su podnijeli ustavnu tužbu te je Ustavni sud u veljači prošle godine donio odluku u njihovu korist. - No Ustavni sud nije naložio izmjene Zakona o udomiteljstvu već je ustvrdio da su nadležna tijela dužna istospolnim parovima omogućiti bavljenje udomiteljstvom pod istim uvjetima kao i svim drugima. Neuvrštavanje u zakon je politička odluka, no u praksi nitko neće biti diskriminiran - kaže naš sugovornik. Kožić i Šegota udomljuju djecu već više od godinu dana i, kako neslužbeno doznajemo u zagrebačkom centru za socijalnu skrb, slove kao jedna od najboljih udomiteljskih obitelji na ovom području.q

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. ožujak 2024 15:02