Gotovo devet tisuća maškara koje su činile 90-ak domaćih i gostujućih maškaranih grupa te deseci tisuća Riječana i turista slilo se ove nedjelje riječkom žilom kucavicom, na potezu od Delte preko Korza do Rive, u završnici jubilarnog 40. Riječkog karnevala.
Međunarodna karnevalska povorka najveća je atrakcija petog godišnjeg doba u "luci različitosti", što je egida koju Rijeka nosi od kada je bila Europska prijestolnica kulture, a maškare su jedna od središnjih točaka riječkog identiteta, sačinjenog od onoga što izrasta iz susreta tih različitosti.
Riječki karneval jedinstven je događaj u kojem ima odjeka i Venecije i Brazila, ali to prolazi kroz filter postindustrijskog sivog grada s austrougarskim fasadama te najvažniji sastojak riječkog lonca čini mesopusna tradicija gradskog zaleđa i sela u okolici, koja evoluira i modificira se još od vremena slavenskih paganskih običaja tjeranja duhova zime.
Halubajski zvončari, s kojima svake godine završava povorka, tu su od samog skromnog početka Riječkog karnevala. Živuće europsko kulturno dobro, oni su bili jedna od tri grupe koje su 1982. godine prodefilirale Korzom na prvom izdanju Karnevala, a od tada do danas događaj je rastao i puno se toga promijenilo. Danas je to međunarodni događaj koji visoko kotira u europskim i svjetskim vodičima, na top listama evenata koje obavezno treba posjetiti, no zadržan je lokalni štih koji ne podilazi turistima, već je autentični izraz slobode i radosti življenja.
Let 3 kao inspiracija
Za maškare se, ponajviše u riječkom zaleđu, živi cijele godine, uzimaju se godišnji odmori kako bi se stiglo pripremiti kostime i alegorijska kola i obići sve fešte. Teme se smišljaju cijele godine, kostimi se šivaju mjesecima, isto toliko pripremaju se alegorijska kola koja moraju biti duhovita, provokativna i odašiljati društvenu kritiku. Ne čudi, utoliko, što je ovogodišnji česti vozač tih kola bio lik hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Na jednim se kolima, zajedno s likom premijera Plenkovića, Milanović sunovraćao oštećenim avionom kojim je panično pokušavao upravljati.
Ove godine i publiku i maškare zahvatila je ŠČ-manija, a u Rijeci, gradu Leta 3, to ima i posebno emotivnu dimenziju. Maškare su, i prije nego što su pobijedili, vjerovale u Letovce, pa ih je, prije tjedan dana, jedna grupa posvećena njima na Doru u Opatiji vozila svojim ŠČtraktorom, što je vidjela cijela Hrvatska i Europa. Krilatica Riječkog karnevala, "Budi što jesi", stih je iz pjesme Leta 3, "Sedmi kontinentio", a maškare to omogućuju barem na jedan dan.
Iako je vrijeme bilo tmurno, duhove zime u nedjelju u Rijeci nije trebalo pretjerano plašiti, jer nije bilo toliko hladno, pa su se maškare i publika mogli prepustiti plesu i zabavi a da ih ne moči kiša, što u ovom gradu nije rijedak slučaj, ili da se smrzavaju u laganim kostimima.
11 inozemnih povorki
Zbog covida, Rijeka je 2021. preskočila karneval, a lani je bio pomaknut za ljeto, pa se ove godine stiglo sve nadoknaditi. Korzo je bio kakofonija zvukova, svaka grupa sa svojom muzikom iz razglasa, voditelji na pozornicama, šarenilo kostima i sklad koreografija, pričanje priča, ruganje moćnicima, radovanje novom proljeću i novom ciklusu života.
Ovogodišnju povorku u nedjelju su poveli Meštar Sandi i kraljica Riječkog karnevala Maja Babin, iza njih Morčići, Prve riječke mažoretkinje i Gradska glazba Trsat, a za 40. jubilej pridružio im se i bivši, danas počasni meštar karnevala Toni, kao i bivši dugogodišnji gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel koji je uvijek znao nasmijati ljude svojim samoironičnim maskama.
Osim grupa iz Rijeke i Primorsko-goranske županije te drugih dijelova Hrvatske, u povorci je sudjelovalo i 11 grupa iz inozemstva, među njima tri grupe iz Italije (Nuovo Comitato Carnevale Boscarel Verona, Esteb i Morgana Mirandola), dvije iz Crne Gore (Herceg Novi i Feštađuni Budva), dvije iz Mađarske (Debrecen i Koljnof), grupa iz Makedonije (Strumica), iz Indije (Bhoomika Creative Dance Centre), kao i Malaysiaku – Veleposlanstvo Republike Malezije te Međunarodna udruga studenata EESTEC LC iz Zagreba.
