Slobodno tržište, napad na tradicionalne konzervativne vrijednosti, zločini komunizma, ideologija transrodnosti i transhumanizma - samo su neke teme konferencije “Današnji izazovi konzervativizma” otvorene u utorak u zagrebačkom hotelu Dubrovnik u organizaciji domaćeg Centra za obnovu kulture (COK) i europske konzervativne fondacije New Direction.
Konferencija bi trebala trajati do petka, a ugostit će, između ostalog, bivšeg slovenskog premijera Janeza Janšu i poznatog čileanskog ultra-konzervativca Joséa Antonija Kasta, šefa tamošnje desne stranke Republikanci i glavnog oponenta sadašnjeg poljuljanog čileanskog predsjednika Gabriela Borića.
Konzervativni je kružok u hotelu Dubrovnik, čiji je cilj upozoriti na zatiranje tradicionalnih vrijednosti u društvu, vidjeli smo na licu mjesta, okupio 70-ak uzvanika, uglavnom muškarce, a i neka poznata imena domaće i strane politike i biznisa, između ostalog, saborske zastupnike Domovinskog pokreta Igora Peternela i Stipu Mlinarića, kao i saborskog zastupnika Zlatka Hasanbegovića te Stjepa Bartulicu, koji je ujedno organizator konzervativne konferencije i predsjednik konzervativne udruge Centar za obnovu kulture.
Od ostalih, na konferenciju je stigla i Nera Tuđman, unuka prvog predsjednika Franje Tuđmana, koja je odbila pričati s medijima, te ekonomski stručnjak Andrej Grubišić, koji je jedan od govornika konferencije.
Na prvoj večeri u utorak govore su držali Stjepo Bartulica, potom dvojica članova američkog konzervativnog think-tanka Acton Institute - Michael Miller i Alejandro Chafuen - te na kraju čileanski političar Jose Antonio Kast.
Bartulica, saborski zastupnik i pomoćnik političkog tajnika Domovinskog pokreta, rekao je na početku da je ideja konferencije poticati tradicionalne vrijednosti - postojanje Boga, suverenost čovjeka, obitelj i slobodne trgovine - koje se u društvu pokušavaju obezvrijediti. Spomenuo je i zločine komunizma, a potom kritizirao bivšeg predsjednika Stipu Mesića.
- Kada smo na prijašnjim konferencijama govorili o zločinima komunizma, zvao sam Stipu Mesića kao govornika, ali on je rekao da su ‘zločini komunizma’ oksimoron, što dovoljno govori o razini svijesti o komunizmu u Hrvatskoj - rekao je.
Što se dnevno političke pozadine tiče, u razgovoru je za Jutarnji Bartulica negirao da postoji politička pozadina konferencije iako su je posjetili njegovi saborski kolege i politički istomišljenici.
- Ovo nije politički skup,moja udruga COK nije politička udruga. Ja već godinama djelujem kao javni intelektualac i važno mi je ideje konzervativizma i slobodnog tržišta zastupati u društvu - ispričao je.
Na pitanje hoće li konferenciju posjetiti predsjednik DP-a Ivan Penava, Bartulica je odgovorio da će se možda susresti s bivšim slovenskim premijerom Janšom u četvrtak.
Predavanje pod naslovom “Moralni i filozofski temelji slobode” o problemima transhumanizma i današnje, kako je naziva, “plastične antropologije”, održao je potom Michael Miller, inače šef strateških inicijativa u američkom konzervativnom Acton Institutu.
- Problem današnje antropologije je što svatko može biti što želi i može raditi što želi. Pa onda imamo LGBTQ+ i muškarce koji ulaze u ženske sportove i zahode - počeo je.
Prema njemu, transhumanizam, koji uvodi sve više tehnologije u naše svakodnevne živote, u konačnici vodi do manipulacije tijelom za potrebe stvaranja seksualnih robova. A od te ideologije transhumanizma, koja dolazi ne mjesto tradicionalnih, zapadnjačkih, kršćanskih vrijednosti, opasnija je jedino transrodnost koja, kaže Miller, “napada ženu jer odbacuje majčinstvo”.
- Na tu smo se ideologiju polako navikavali korištenjem kontracepcije i vazektomijom - smatra.
Osim toga, problem je tu i mladih djevojaka koje se same “steriliziraju” jer misle da time “spašavaju planet i problem prenapučenosti jer im je to rekla Greta Thunberg”.
Na kraju govor je održao i Čileanac Jose Antonio Kast, desni političar kojemu se sada predviđa osvajanje predsjedničke fotelje na izborima iduće godine. Govorio je o Čileu koji je sada “zarobljen ljevicom” u kojem “ljevica ugrožava slobode i uništava ekonomiju”, misleći na poteze trenutnog ljevičarskog predsjednika Čilea (i predsjednika vlade) Gabriela Borića koji je, među ostalim, najavio nacionalizaciju proizvodnje litija od čega čileanska ekonomija u velikoj mjeri živi (uz proizvodnju bakra).
- On je obećao besplatno obrazovanje svima, mirovine bez obzira na to koliko je tko radio, a sada se pokazuje da je lagao, da je standard građana pojela inflacija, a da NGO politika iz koje je došao ne funkcionira i pada mu podrška - rekao je Kast podsjećajući na veliki ekonomski razvoj Čilea posljednjih desetljeća do kojeg su dovele liberalne ekonomske politike, otvaranje čileanskog tržišta nakon komunističke vlasti sugerirajući da Borić sada zagovara povratak na staro.
- Ključno je raditi ono što kažeš i obraćati se direktno narodu i njihovim problemima - zaključio je.