Oko jednog drvenog, zapuštenog i naoko nevažnog mosta u Plitvica Selu sukobile su se četiri strane - mještani, općina, branitelji i Uprava Nacionalnog parka Plitvička jezera. Taj maleni mostić, uz koji su prije 39 dana lokalni branitelji postavili šator i organizirali cjelodnevna dežurstva, samo je simbol šireg problema. A za njega su, sudeći po svemu, krivi i svi i nitko. Svaka strana ima svoju verziju priče, no činjenica je da selo, smješteno u samom srcu Nacionalnog parka, ima iznimno velik broj prekrasno uređenih ugostiteljskih objekata.
U mjestu u kojem prema popisu stanovnika iz 2011. godine živi samo 58 stanovnika, nalaze se objekti u kojima može prespavati više od 500 ljudi. I dok mještani u tome uglavnom ne vide nikakav problem, branitelji smatraju da se time nepovratno uništava priroda. No, s druge strane, u selu već deset dana nema tekuće vode, a vatrogasci im ne mogu priskočiti u pomoć ako se selo zapali.
Spoj do civilizacije
U Plitvica Selo došli smo nakon anonimnog pisma koje su poslali njegovi mještani. U njemu nabrajaju cijeli niz nevolja koje su ih snašle: prije gotovo dva tjedna ostali su bez vode, prijeti im se da će ostati bez struje, nemaju telefona i interneta... Najgore od svega, stoji u pismu, što su zbog novog ograničenja, kojim se zabranjuje da se mostom koji ih spaja s civilizacijom prelazi vozilima težim od tri tone, dovedeni u nezavidnu situaciju. Zbog toga do njih ne mogu doći vatrogasci, srušeni stupovi struje ne mogu se popraviti, a strepe od zime, jer ne znaju kako prevesti drva do svojih kuća.
Tragom dramatičnih rečenica u pismu došli smo do samog sela, smještenog u samom srcu nacionalnog parka. Samo nekoliko desetaka metara dijeli selo od potoka Plitvice s jedne strane i rijeke Korane s druge strane. Priroda je prekrasna i na prvi pogled ne može se nazrijeti ni sjena bilo kakvog problema. No, stanovnici nas dočekuju pomalo neprijateljski. Kažu, novinarima već mjesecima govore istinu, no nitko ne objavljuje ono što govore. S nama jedva pristaju razgovarati, no uz uvjet da ih ne snimamo i ne objavljujemo njihova imena. Ne žele, kažu, probleme s braniteljima, kao ni s Općinom.
- Situacija je svakog dana sve gora i gora. Uveli su ograničenje za most, preko kojeg se prije normalno moglo prijeći i s težinom od 40 tona. To je sve kriv stari načelnik općine, jer je trebalo prije par godina graditi novi most. Nije ništa napravio jer mu se nije dalo. A onda, odjednom, preko noći, preko mosta se više ne može, opasan je. Prihvatili smo, što ćemo. Ali evo, zvali smo prije nekoliko dana HEP da popravi jedan stup struje koji je nevrijeme iskrivilo i pitanje je vremena kad će se srušiti. Oni su rekli da ne mogu kamionom preko mosta - kaže nam jedan stanovnik koji dodaje kako je od toga daleko gora situacija s vodom. Općina im šalje cisternu, ali ona može samo do mosta, pa odlaze tamo po nju i prevoze je kućama. Kažu da im se jako teško baviti turizmom u takvim okolnostima.
Činjenice govore za sebe: broj noćenja u Plitvica Selu skočio je sa 700 tijekom 2009. godine na 12.500 tijekom prošle godine. Unatoč zahtjevu UNESCO-a da se sva gradnja u parku zaustavi, to se u ovom selu nije dogodilo. Broj kreveta je narastao sa 270 na 530, a još se gradi 12 novih apartmanskih objekata.
“Sve je po zakonu”
- Ma da, ljudi se bave turizmom, normalno, ali zar nas zato treba uništiti? Radimo sve po zakonu, a nastoji nas se zaustaviti. Nijedan objekt nije sagrađen bez dozvola. Tko izdaje te dozvole ako se ne smije graditi? Ja sam želim raditi svoj posao, ali čini se kako to smeta Upravi Nacionalnog parka, pa su se odlučili boriti protiv nas. Izmišljaju da gradnja divlja, a nije istina, pa da mi ispuštamo fekalne vode u Veliki slap, što je laž jer mi imamo svoje septičke jame. O da, govore i da mi crpimo svu vodu za piće, ali nas je toliko malo da je to čista laž - kaže nam jedan mještanin u prolazu. No, zanimljivo je pitanje koliko ih točno u selu ima. Neki kažu 15, drugi 17, treći 20. Kako je moguće da u tako malom selu ljudi ne znaju koliko ih je?
- Pa nije da ne znamo, nego ima dosta vikendaša i nismo sigurni tko je sve prijavljen da živi tu. Osim toga, mi smo raštrkano selo, pa čovjek nekad i ne zna - pojašnjava nam jedan starosjedilac i dodaje da je u selu prije rata živjelo 75 obitelji, no većina ih se nikad nije vratila. Premda svi s kojima smo razgovarali nabrajaju niz problema s kojima žive, svi su svjesni da je voda najvažnija. No, iza nestanka tekuće vode u mjestu ne stoji neka velika zavjera, potvrđuju nam svi naši sugovornici, već obična deka, koja se našla na pogrešnome mjestu.
U vodospremi, da budemo precizni. Netko ju je namjerno bacio tamo, u tome se svi slažu, samo što svaka strana prst krivnje upire u drugu. Mještani, pak, nisu složni oko toga tko stoji iza diverzantskog čina. Neki tvrde da je deka bačena po nalogu Anđelka Novosela, ravnatelja Nacionalnog parka, dok drugi odgovornima smatraju branitelje koji dane provode u šatoru uz most. Oni, tvrde mještani, sustavno provode teror nad gostima i mještanima.
- Nemaju nikakvih ovlasti, a zaustavljaju ljude koji izlaze iz sela. Pitaju ih što su radili, kod koga su bili, govore im da se nemaju zašto više vraćati. Jednom su čak ušli među turiste i dijelili im letke u kojima piše da dolaskom u naše selo uništavaju park - jadaju nam se seljani.
Strah od investitora
A prozvani branitelji doista sjede uz most. Rastegnuli su transparent “5 do 12 je za spas Nacionalnog parka Plitvička jezera”. Tu je i šator, a pokazuju nam i gdje spavaju. Hladne su noći i jutra, kažu nam, ali svejedno nemaju nikakvu namjeru odustati. Uz most ostaju do samoga kraja, kažu nam i pružaju sporni letak o kojem su nam pričali mještani. Tekst na njemu je na hrvatskom i engleskom i u njemu zaista stoji da se boravkom u selu uništavaju Plitvice. Nadalje stoji i da se time pomaže korumpiranim poduzetnicima u ostvarivanju profita na račun prirode.
- Mi smo tijekom osam mjeseci mirno upozoravali brojne institucije na ono što se u selu događa. Naime, Prostornim planom je prije tri godine dopuštena apartmanizacija, iza koje stoje neki strani investitori. U samoj blizini jezera tako je sasvim legalno niknulo tridesetak objekata, iako selo nema osnovnu komunalnu infrastrukturu. Voda se crpi iz potoka Plitvice koji napaja Veliki slap i ovog bi ljeta mogao ostati potpuno bez vode - kaže nam Ivica Jandrić, predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata iz općine Plitvička Jezera.
Drugi branitelji kažu kako su nakon što su shvatili da ih nitko ne čuje jednostavno spakirali šator i postavili ga uz most. Tek tada, pojašnjavaju nam, institucije su počele obraćati pozornost na njih. Građevinska inspekcija je došla u selo, a trenutačno čekaju i nalaze kontrole zdravstvene ispravnosti jezera.
- Na četiri se lokacije u jezera ispuštaju fekalne vode. Sve one dolaze iz ovog sela. Ne direktno, ali se slijevaju u neki kanal, pa iz njega u jezero. Seljani nas optužuju da smo protiv njih, ali mi smo samo za Plitvice. Ni Nacionalni park ne zna koliko ima objekata u selu, kao ni koliko ih se gradi ili je gradnja u pripremi, jer imaju sve dozvole - dodaje Jandrić i kaže kako je nevjerojatno da nitko u selu ne plaća vodu, iako je svi koriste.
Materijal za kuće koje se trenutačno grade sada se dovozi kroz šumu. Riječ je o desetak kilometara dugom, uskom šumskom putu, na kojem je, zbog vijugavnosti šume, lako zaraditi glavobolju. Na njegovu početku nalazi se oznaka kako je prometovanje njime dopušteno samo stanovnicima, no očigledno je da oni koji dovoze materijal za gradnju to krše. Branitelji kažu kako su toga svjesni, no oni čine sve što mogu da se barem spriječi izdavanje novih dozvola za gradnju.
- Mi tražimo da se gradnja odmah zaustavi i da se napravi revizija građevinskih dozvola. Ako treba rušiti, neka se ruši. Osim toga, želimo da osoba koja je odgovorna za ovaj kriminalni prostorni plan parka bude kažnjena - kažu branitelji, koji objašnjavaju da su, ako se ništa ne promijeni, spremni na masovni prosvjed.
Hitna sanacija
Situaciju na mostu budno prati načelnik općine Plitvička Jezera Ante Kovač, nositelj Nezavisne liste STOP. Kovač nas je primio u zgradi općine, smještenoj u Korenici, a odmah nam je priznao kako se trenutno radi sve što se može, no problem nadilazi lokalne ovlasti.
- Prije četiri godine je, nakon kontrole mosta, naređena hitna sanacija. Napisan je projekt za obnovu i osigurana su sredstva, ali to je tada bilo u nadležnosti Županije. Ne znam zašto se nije radilo, no 2015. godine Općina, na čijem je čelu bio moj prethodnik, preuzela je most i sve je stalo - kaže nam Kovač. Pojašnjava da bi obnova mosta koštala oko pola milijuna kuna, a trenutačno je općina u dugu većem od 2,5 milijuna kuna. Nema ni govora o tome da se uskoro može početi raditi. Osim toga, kaže, most je sagrađen na sedrenoj stijeni i zapravo bi bilo najbolje da i nakon obnove ostane sadašnje ograničenje.
Jedino što općina sada može napraviti jest kupiti poseban autobus koji će ljude prevoziti preko mosta. Kovač dodaje kako je svjestan da turistima nije najugodnije kad ih se pusti da pješače. Osim toga, dodaje, općina šalje i cisterne s vodom. No, to su samo male, vatrogasne mjere, jer je očigledno da problem zahtijeva sveobuhvatno rješenje.
- Razumijem ljude koji tamo žive, no oni moraju shvatiti da žive u najstrožem centru Nacionalnog parka, tamo gdje se zapravo uopće ne bi trebali graditi. To su znali i ipak se sve gradilo, a sad bi mi trebali biti krivi za to. Kriva je država, jer u Plitvica Selu nema osnovnih uvjeta za gradnju, a ona je ipak dopuštena - smatra Kovač.
Upozorenje UNESCO-a
Kaže da u ovoj situaciji treba najprije zaustaviti prekomjernu gradnju, a onda sve ostalo rješavati korak po korak. Dodaje kako stanovništvo ne treba brinuti da će biti bez vode dok se problem ne riješi, jer će im i dalje slati cisterne. No, i on ima ideju o identitetu osobe koja je bacila deku u vodospremu.
- To je diverzija. Sigurno se radi o sabotaži nove vlasti i branitelja koji prosvjeduju na mostu. Nemam dokaza, ali mislim da iza toga stoji bivša, HDZ-ova vlast - tvrdi Kovač.
Četvrta strana, odnosno prozvani ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Anđelko Novosel kaže da ne želi komentirati “prizemne optužbe”, no priznaje kako ne zna na koji bi se način problem mogao riješiti.
- U ovom slučaju nema osobnih animoziteta, jer ja vodim ovaj park u skladu sa zakonom. Mi smo uključeni u sve provjere koje se provode na terenu. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ulaže velike napore da se situacija konačno riješi - kaže Novosel.
Na pitanje postoji li mogućnost da UNESCO, zbog apartmanizacije, skine Plitvice s popisa zaštićene kulturne baštine, kaže kako se nada da neće doći do toga.
- Ministarstvo ulaže napore i ja se nadam da će sve biti u redu. Bilo bi strašno da Plitvice ostanu bez zaštite te organizacije. Problem postoji, svi su ga svjesni, nadam se da će se uskoro riješiti - kaže Novosel, koji dodaje da je u siječnju ove godine dobio Izvještaj Reaktivne monitoring misije UNESCO-a. U njemu se nalazi deset preporuka za rješavanje niza problema na toj lokaciji, a među preporukama je izrada strateške procjene utjecaja na okoliš Prostornog plana, revizije građevinskih dozvola, rješavanja vodoopskrbnog problema i odvodnje. Sve su to zapravo problemi koji se nalaze iza jednog drvenog, zapuštenog i naoko nevažnog mosta u Plitvica Selu.