JEDINA IZNIMKA - PREDSJEDNIK REPUBLIKE

VELIKO ISTRAŽIVANJE JUTARNJEG Najmanje vjerujemo sindikatima, sucima i političarima!

Tek svaki dvadeseti građanin zadovoljan je radom političara, sindikaliste podržava svaki deseti Hrvat

Političari su najveće zvijezde u zemlji, svaki je deseti punoljetni Hrvat član neke političke stranke, no tek je svaki 20. građanin zadovoljan radom političkih stranaka, pokazalo je veliko istraživanje Jutarnjeg lista. Drugim riječima, čak je pola članstva hrvatskih stranaka - nezadovoljno onime što vodstvo radi.

U svjetlu toga podatka, ne treba čuditi da je radom Sabora zadovoljno samo 7,2 posto građana, a radom Vlade nešto manje od 14 posto.

Jedina iznimka je predsjednik Republike, čiji rad podržava natpolovičan broj građana, a tek svaki peti nalazi mu mane.

Za takvu situaciju političarima - i oporbenima i vladajućima - krivi su - novinari. Uvjereni su da bi situacija, za političare, bila bolja kad bi novinari osim afera pisali i o pozitivnim stvarima jer se na ovaj način stvara slika o političarima kao neradnicima na velikim plaćama.

I baš svi tvrde da tih pozitivnih stvari ima više nego dovoljno, ali da, eto, ne dopiru u javnost.

Usto, svi, čak i HDZ-ovci, uvjereni su da je velika krivnja i na Ivi Sanaderu koji je prokazan kao lopov. Ali ne samo na Sanaderu: dio političara govori da krivnje ima na svakome onome tko je varao na putnim nalozima, primao mito, trgovao ispod stola.

Političari loše rade

- Sanader je samo maskota svega lošega što su mnogi među nama političarima napravili. Ali, u istoj su kategoriji svi oni koji su si iznajmljivali svoje stanove, koji su varali na putnim nalozima, koji mjesecima ne dolaze u sabornicu - rekao je sugovornik iz Kukuriku koalicije.

Politologinja Vlasta Ilišin u startu, ustvrdila je, amnestira medije, jer oni ne mogu biti krivi za negativnu percepciju političara: otkako je istraživanja, političke stranke, Vlada i Sabor najlošije prolaze.

- Od političkih aktera najviše se očekuje jer imaju moć i pogreške im se ne opraštaju. Njihovi su promašaji daleko vidljiviji, i sud javnosti prema njima daleko je stroži - rekla je V. Ilišin i zaključila:

- Očekivanja građana u pravilu su puno veća od ostvarenja i zato su političari, posebno stranke, pretplaćeni na neuspjeh. No, to nije nikakvo opravdanje. Političari moraju biti puno stroži prema samima sebi.

Što se tiče Sanaderovih grijeha, Vlasta Ilišin je rekla da građani, nakon što su Sanaderu otkrivene zloporabe, moć direktno povezuju sa zloporabama te kažu: Aha, ovaj je imao moć i krao je, a i ovi drugi, da se nađu u takvoj situaciji, bili bi isti.

U lovu na povlastice

Ništa bolja situacija nije ni sa sindikatima. Podržava ih tek svaki 10. Hrvat, iako bi, po svojoj definiciji, oni uvijek trebali raditi u korist građana.

No, baš kao i s političarima, Hrvati su se razočarali i u sindikate koji su u posljednjih 20 godina previše puta izigrali svoje članstvo, trgovali ispod stola, prvo gledali sebe i svoje povlastice, a tek onda dobrobit onih koje bi trebali zastupati.

Sindikalistica Spomenka Avberšek smatra da su i ovi porazni rezultati dobri, kakvi bi mogli biti.

Što je problem radnika?

- Na 1,2 milijuna zaposlenih mi imamo pet sindikalnih središnjica, a u Njemačkoj je sedam milijuna radnika u jednom sindikatu. Drugo, naši sindikati ne bave se svojim poslom. Tu ima više politike nego interesa radnika. Da je to točno, pokazuje situacija u prošlih pet godina. Kada je realni sektor ostajao bez posla, oni sindikati koji nisu imali problem s otkazima, od javnih poduzeća do javnih službi, mislili su da to što se događa u realnom sektoru nije problem radništva u Hrvatskoj. I rezultat toga je upravo ovo što sad imamo - iskrena je S. Avberšek.

U jednako lošoj poziciji, kad se građane pita, nalazi se i sudstvo.

Sudovanjem je nezadovoljan svaki drugi stanovnik ove zemlje, unatoč velikim aferama koje su dobile ili bi uskoro trebale dobiti sudski epilog. Institucijama i politici, u pravilu, ne vjeruju.

Ne vjeruju čak ni lokalnim vlastima koje su direktno izabrali.

Rezultati ovog istraživanja vjerojatno bi bili mnogo bolji za načelnike, župane i gradonačelnike da su oni na početku mandata, dok još nisu stigli razočarati svoje birače. A ovako, tri i pol godine nakon izbora, vjeruje im tek svaki peti ispitanik, dok svaki drugi o njima ima izrazito negativno ili negativno mišljenje.

Na lokalnim izborima za pola godine, po svemu sudeći, Hrvati će glasovati protiv, a ne za.

Susjed uvijek pomaže

Od državnih institucija, najveće povjerenje imaju u zdravstvo, a slijede školstvo i policija. Veliko nepovjerenje iskazali su u sustav socijalne skrbi. Na začelju je sudstvo kojemu povjerenje daje tek svaki šesti Hrvat, a dvostruko ih više o sudovanju u Hrvatskoj ima izrazito negativno mišljenje.

Zbog svega toga, Hrvati se u posljednje vrijeme oslanjaju na prve susjede i ljude s kojima žive u kvartu. Sa susjedima nismo pretjerano bliski, no u tim odnosima nema ni neprijateljstava.

I zato u susjede Hrvati imaju najveće povjerenje. Računaju, oni su uvijek tu negdje, ako ustreba.

Svaki treći Hrvat o Crkvi ima negativno mišljenje

Iako su u posljednje vrijeme vrlo glasni i, de facto, igraju rolu oporbe, radom Crkve zadovoljan je tek svaki treći Hrvat. Isto toliko kleromih je nezadovoljno.

U odnosu na situaciju prije nekoliko godina, i Crkva je doživjela velik pad povjerenja.

- U socijalizmu je Crkva bila krajnje potisnuta, a u devedesetima je bilo njihovo herojsko doba. No, tada su se pokazali svi njihovi limiti. Nakon grijeha struktura, što je bila socijalna kritika, nije se dogodilo ništa i zato Crkva više nije na vrhu ljestvice povjerenja građana - pojašnjava politologinja V. Ilišin.

Vjerske institucije posve su druga priča. Povjerenje u vjerske zajednice ima 38 od 100 stanovnika, a svaki treći ispitanik ovog istraživanje o njima ima negativno mišljenje. Sličan je omjer - čak nešto bolji - i kada se govori o župniku, odnosno predstavniku Crkve koji je u svakodnevnom kontaktu s građanima.

Međutim, koliko je porastao postotak onih koji u svećenika imaju potpuno povjerenje, toliko je veći i postotak onih koji u njega uopće ne vjeruju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 10:09