Europa u dvije brzine - to nije samo političko pitanje nego još više svjetonazor u odnosu prema manjinama, homoseksualizmu i kulturi, pokazalo je veliko istraživanje Pew Research Centra provedeno u 24 europske države, među kojima je i Hrvatska.
Najveće razlike između zapadne i istočne Europe vide se u stavovima kada je riječ o muslimanima. Najveću spremnost da muslimana prihvate u obitelji (na primjer sklapanjem braka) izrazili su Nizozemci sa 88 posto, a slijede Norvežani, kojih 82 posto je na ovo pitanje odgovorilo potvrdno, kao i 80 posto stanovnika Švedske. Odmah iza su Finci: 66 posto ispitanika u toj zemlji reklo je “da”, slično otvoreni su Belgijanci sa 77 posto, a i Španjolci i Francuzi pokazuju visoku stopu tolerancije, 74 i 66 posto.
Nevidljiva granica
Hrvati su se smjestili između zapada i istoka – još iznad polovice (57 posto) nema ništa protiv sklapanja braka s muslimanom ili muslimankom, što je manje nego u spomenutim zemljama, ali i bitno više nego u većini postkomunističkih država. Tako bi samo trećina Poljaka (33%), kao i Rusa, Bugara i Rumunja, prihvatila muslimana ili muslimanku kao novog člana obitelji, među Mađarima njih samo petina (21%), a svega 12 posto Čeha, iako u Češkoj gotovo i nema muslimana.
Zanimljivi odgovori stigli su i kada su u glavnu ulogu ubačeni Židovi. Najmanji postotak onih koji bi prihvatili Židove u obitelji je u većinski muslimanskoj Bosni i Hercegovini - 37 posto, a na suprotnoj strani, njih bi u obitelji prihvatilo 96 posto Nizozemaca, a zatim slijede Norvežani (95%) i Danci (92%). U Njemačkoj, zemlji koja je odgovorna za pogrom nad europskim Židovima, više od dvije trećine građana (69%) moglo bi zamisliti da imaju Židove kao rođake, objavio je Pew.
Pitanje vjere
U Hrvatskoj je 67 posto stanovništva spremno u obitelj primiti Židove, u Srbiji 61 posto. Iako se Hrvatsku često predstavlja katoličkom državom jer se 89 posto stanovništva izjašnjava katolicima, izgleda kako religija nema pretjerani utjecaj kod mnogih građana. Jer dok ih 58 posto drži vjeru važnim obilježjem nacionalnog identiteta, čak 42 posto religiju ne doživljava kao nešto bitno.
Po tome je Hrvatska drukčija od Srbije gdje čak 78 posto Srba doživljava pravoslavlje važnim identitetskim obilježjem, a tako ih ne misli 21 posto. U BiH su bliže Hrvatskoj jer 59 posto doživljava vjeru kao nešto važno, a 39 posto, baš i ne.
Kamen razdora
A tek kultura! Čak 89 posto Grka vjeruje da su kulturološko nadmoćni ostalim nacijama. Kao i 65 posto Srba, 68 posto Bosanaca, 69 posto Rusa, dok je Hrvata – 44 posto. Što je puno bliže rezoniranju na zapadu, gdje ovako misli 46 posto Britanaca, 45 posto Nijemaca i samo 36 posto Francuza. Po svemu sudeći, na istoku se gledaju u ogledalima koja ih prikazuju nadljudima.
Ali ako postoji pitanje koje duboko dijeli Europu, onda je to odnos prema homoseksualnim brakovima, i to stanovnika koji su mlađi od 34 godine. Čak 61 posto mladih Hrvata i Hrvatica je protiv istospolnih brakova, također i 75 posto Srba, 79 posto u BiH, 82 posto Ukrajinaca i 86 posto Rusa (koje, eto, ujedinjuje mržnja prema gejevima). Zapad je potpuno drukčiji – protiv istospolnih zajednica je tek 20 posto Iraca, 15 posto Nijemaca, 7 posto Španjolaca i 6 posto Danaca.
Svjetonazorski limes dijeli Europu, to je očito.