ZAGREB - HEP sigurno neće ići u prodaju, a oko privatizacije ostalih tvrtki u državnom vlasništvu tek treba postići dogovor s koalicijskim partnerima. Kazala je to premijerka Jadranka Kosor, odgovarajući na pitanje kako komentira tvrdnje svog gospodarskog savjetnika Borislava Škegre, koji je u intervjuu Globusu ustvrdio kako bi se država trebala „riješiti“ HEP-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i drugih javnih poduzeća, i to putem burze, čime bi oživjela tržište kapitala.
„Škegro je jedan od mojih savjetnika, ali nisam se s njim konzultirala prije nego što je dao intervju. No, mogu najaviti da će Vlada dati svoj doprinos oporavku tržišta kapitala“, kazala je Kosor, ne preciziravši hoće li, ako već neće HEP, 'na bubanj' Hrvatske šume, Hrvatske vode ili neka druga državna tvrtka.
Ipak, poručila je kako "neće biti nikakve rasprodaje“. Špekulira se da bi u prodaju preko burze mogli Janaf, Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje, no potvrda toga u Vladi se danas nije mogla dobiti.
Kosor je danas predstavila desetak Vladinih investicijskih projekata, čija bi realizacija trebala početi do kraja ožujka. Među njima je najznačajniji projekt gradnje hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika, težak 125 milijuna eura, te Trafostanice Dubrovnik, vrijedan oko 70 milijuna eura. Na popisu investicijskih projekata za koje uskoro slijedi raspisivanje natječaja i remont 28 kilometara željezničke pruge od Križevaca do Koprivnice, vrijedan 198 milijuna kuna, što treba promatrati u svjetlu gradnje buduće nizinske pruge od Rijeke do Mađarske.
Vlada do proljeća namjerava pokrenuti obnovu i dogradnju i naftnog terminala u Omišlju, što je projekt vrijedan oko milijardu kuna, kao i terminala u Sisku, što će je stajati oko 190 milijuna kuna. Do kraja veljače trebao bi se raspisati i natječaj za davanje u koncesiju Zračne luke Zagreb, a vrijednost tog projekta premijerka procjenjuje na oko 1,5 milijardi kuna. Velike investicijske zahvate, teške oko milijardu kuna, Banski dvori do proljeća planiraju i u Luci Rijeka, za što se traži strateški partner. Planira se i dogradnja Luke Gruž u Dubrovniku, što je projekt vrijedan devet milijuna eura, kao i obnova gata Vrulje u Šibeniku, kako bi mogao primiti kruzere, za što će se izdvojiti oko 12 milijuna eura.
Na popisu investicija koje bi trebale krenuti do ožujka su i 522 milijuna kuna vrijedni projekti za sustav odvodnje u vodoopskrbi, čemu još valja pribrojiti i 265 milijuna kuna za dogradnju vodoopskrbnog sustava. Tu je i 100 milijuna eura vrijedan projekt izgradnej cenatar za zbrinjavanje otpada u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Vlada želi „pogurati“ i investicije privatnog sektora, od kojih su mnoge, zbog kočenja birokracije, 'na ledu'. I privatne i državne investicije bit će dužnost novog potpredsjednika Vlade Domagoja Ivana Miloševića, koji će se, tvrdi premijerka, u svom radu oslanjati na državne tajnike u raznim ministarstvima. Naime, dogovoreno je da Milošević neće imati vlastito osoblje, već će se u svakom značajnijem ministarstvu imenovati posebna osoba u rangu državnog tajnika, koja će se baviti investicijskim projektima.
„Realizacija ovih projekata i provedba Programa gospodarskog oporavka su srce i mozak rada ove Vlade. Svako radno mjesto nam je izuzetno važno, kao i novo zapošljavanje“, zaključila je Kosor, dodavši kako bi gospodarski rast u ovoj godini mogao biti i veći od 1,5 posto, koliko se trenutno očekuje.
Stižu novi poticaji prodaje izgrađenih stanova
Ministarstvo financija priprema nove prijedloge poticanja prodaje izgrađenih stanova jer postojeći model nije dao željene rezultate, otkrila je Kosor, no nije željela reći o kakvim se novim mjerama radi.
U Vladi, čini se, nisu zadovoljni ni provedbom modela A i B za pomoć hrvatskom gospodarstvu jer najavljuje izmjene i u tim modelima. S druge strane, Kosor tvrdi kako postoji velik interes za Fondove gospodarske suradnje, koji bi trebali sufinancirati nove projekte ulaskom u vlasničku strukturu tvrtki, pa u Vladi za to nastoje pronaći dodatni novac. (A. M.)
'Stečeni su svi uvjeti za pokretanje stečajeva po skraćenom postupku'
Vlada neće tolerirati financijski nered, pa se i tu radi na novom mehanizmima, najavila je premijerka, komentirajući podatke o rekordnoj nelikvidnosti koja je u Hrvatskoj potkraj studenoga premašila 35 milijardi kuna.
„Stečeni su svi uvjeti za pokretanje stečajeva po skraćenom postupku“, ocijenila je Kosor. Pritom je podsjetila kako više od 22.000 nelikvidnih tvrkti nema nijednog zaposlenog, a nije propustila podsjetiti i kako su javna poduzeća do kraja prošle godine uspjela uštedjeti 1,4 milijarde kuna i podmiriti svoje obveze.
„Većina javnih poduzeća ne duguje više ništa“, kazala je Kosor. (A. M.)