StoryEditor
STUDENT DIGI AWARD

VIDEO: MLADI TIM IZ PULE RAZVIJA SOFTVER ZA 'ČITANJE MISLI' Tehnologija koju koristimo bilježi električne impulse mozga koje prevodi u jezik računala

 
Tim BCI Potential, Aldo Ferlati i Kristijan Lucijetić
 Goran Sebelic / CROPIX

Interdisciplinarni tim iz Pule Potential BCI razvija softver za "čitanje misli”. Kristijan Lucijetić, student dizajna medicinskih konstrukcija na zagrebačkom FSB-u i voditelj projekta, ipak će nas upozoriti da to nije baš tako jednostavno. Tehnologija koju koriste, BCI, odnosno sučelje mozga i računala, zapravo, nije za čitanje misli, već bilježi električne impulse mozga koje prevodi u jezik računala.

- Znači, imate jedan uređaj, kao rajf za kosu, koji se stavlja na glavu i koji registrira moždanu aktivnost. Ono što smo mi razvili, kako bismo demonstrirali mogućnosti takvog uređaja, jest arkadna igrica, znači dinosaur koji može poskočiti kada na to pomislite ili dignete obrve – objašnjavaju nam dečki iz tima. No, to je samo reklama za ono što, zapravo, žele pokazati, a to je dalekosežna ideja razvoja BCI softvera u segmentu e-sporta i posebne univerzalne softverske platforme s koje bi se mogli skinuti bilo koji programi na BCI uređaj.

Osim Kristijana, kojeg zanima spoj medicine i strojarstva, član Potentiala je programer i developer Aldo Ferlatti, student informatike na pulskom fakultetu Juraj Dobrila i Frano Rajič, FER-ovac, razvojni inženjer i stručnjak za mikrokontrolere.

Kako točno funkcionara njihova futuristička ideja? Električni signal mozga, kako objašnjavaju, širi se do tjemena, a uređaj, slično kao EEG, pomoću elektroda bilježe te impulse i prenosi u softver s kojim se onda može "komunicirati mislima".

- BCI tehnologija doživljava nagli uzlet trenutno i za tri do četiri godine bi mogla postati mainstream. Zamislite to kao da je BCI tehnologija Nokia 3310, super je za obavljanje jedne funkcije, zvanja, ali trebat će još nekoliko godina dok ne dođe do statusa pametnog telefona. Iz tog razloga još nije komercijalno dostupna. Mi to želimo promijeniti. Trenutno se ta tehnologija koristi, recimo, u medicini i rehabilitaciji. Paraplegičari tako mogu pokretati svoje udove ili oni koji su ostali bez ruke mogu, putem BCI-ja, upravljati umjetnom rukom – objašnjava Kristijan.

Pula, 120320.
Tim BCI Potential,  Aldo Ferlati i Kristijan Lucijetic.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / CROPIX
Aldo Ferlati i Kristijan Lucijetić
 

Ono što je trenutno problem u BCI industriji, iako ta tehnologija može imati stvarno revolucionarne primjene, jest to što svaki proizvođač BCI uređaja proizvodi to za posebnu primjenu. U medicinu, rehabilitaciji, meditaciji ili što drugo. Taj se uređaj onda teže može primijeniti za što drugu.

Dečki iz Potentiala žele stoga napraviti platformu koja bi, sljedeći analogiju pametnih telefona, bila kao Android sustav za pametne telefone, na kojoj bi bili dostupni softveri i programi za niz različitih BCI primjena, a korisnik bi jednostavno to mogao skinuti (download) na svoj uređaj, kao različite aplikacije. Na toj bi platformi svi koji razvijaju nešto preko BCI tehnologije mogli prodavati, a oni bi, kao posrednici, uzimali naknadu od 20 posto. Prva aplikacija na platformi, kada ju lansiraju krajem godine, bila bi njihov softver za e-sportaše. Uočili su, naime, da u toj branši postoji jedan poseban problem koji bi BCI mogao riješiti.

 

- S obzirom na to da su ti igrači pred računalom i do 18 sati dnevno, veliki je problem preranog "burnouta”. Karijere profesionalnih e-sportaša, u prosjeku, traju tri do pet godina. Našim softverom, za vrijeme treninga, mogli bismo pratiti igračevu razinu koncentracije ili umora, ovisno o moždanim valovima, a tako bi se moglo vidjeti kada je trening efektivan, a kada nije – objašnjavaju.

Taj će softver razvijali i u sklopu EIT Jumpstarter programa, europskog startup inkubatora, ako budu odabrani, u koji dolaze najbolje ideje iz područja zdravlja iz svih zemalja Europske unije. Program je posebno orijentiran na startupe u ranoj fazi.

Pokazali su svoje sposobnosti krajem 2019. na programerskom natjecanju Brainhack u Zagrebu. To im je lanjsko iskustvo neizmjerno koristilo. Shvaćajući korist inkubatora, prijavili su se krajem prošle godine i u FER-ov inkubator SPOCK, prostor unutar fakulteta gdje svoju ideju razvijaju uz još devet timova. Tamo uživaju mentorsku podršku voditelja Matije Srbića, iskusnog startupovca, koji ih vodi kroz daljnji proces razvoja inovacije. Velika im je želja, nakon SPOCK-a, dobiti prostor i u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER).

Cijela je ideja, vratimo li se na početak, počela od Kristijana koji se na ranijim godinama fakulteta, radeći na različitim projektima, primjerice, neurokirurški robot, zainteresirao za područje biomehanike.

- Pronašao sam 2016. godine istraživanje brazilskog neuroznanstvenika Miguela Nicolelisa koji je pionir u području sučelja mozga i računala. On je kao voditelj i jedan od inženjera Walkagain Foundationa izgradio robotski egzoskelet za paraplegičara koji je na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Riju uputio prvi udarac. Uglavnom, tu sam shvatio da je to nešto čime bih se i ja htio baviti – prepričava Kristijan.

Pula, 120320.
Tim BCI Potential,  Aldo Ferlati i Kristijan Lucijetic.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / CROPIX
Aldo Ferlati i Kristijan Lucijetić

Ipak, napominje, startup Potential vjerojatno nikad neće razvijati softver za medicinske svrhe. To je područje, veli, previše regulirano, a tehnologija, iako napredna, još uvijek nije dovoljno razvijena da bi mogla suvereno odrediti zdravstveno stanje osobe. Ne sprječava to, navode primjer, neke tehnološke vizionare, poput osebujnog Elona Muska, da i sam razvija svoje BCI uređaje. Musk je tako lani predstavio Neuralink, tvrtku koja radi na povezivanju mozga i računala, pod pretpostavkom da bi se računalima moglo brže upravljati mislima nego preko tipkovnice i miša. No, to je jedna druga priča.

Osim softvera za e-sportaše i univerzalne platforme, rade oni i na još jednom BCI sustavu, a to je za smart home primjenu.

- Radimo trenutno, a vjerojatno će do kraja godine biti dovršena, aplikaciju za upravljanje svjetlima u kuću uz pomoć te tehnologije. Aldo, kao stručnjak, taj sustav još povezuje s elementima strojnog učenja i umjetne inteligencije. Nažalost, ne možemo ništa detaljnije reći, sve dok tehnologija nije finalizirana – zaključuje Kristijan.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 10:40