Moratorij na otplatu kredita treba urediti zakonom, i on treba trajati godinu dana, a ne tri mjeseca kako se predlaže. Zakon je jedina garancija da se svim građanima i poduzetnicima pod istim uvjetima osigura odgoda plaćanja kredita neovisno u kojoj su se banci zadužili. Nadalje, mora se osigurati likvidnost i Hrvatska narodna banka (HNB) morala bi svaka dva tjedna izvještavati koliko su novaca upumpali u gospodarstvo. Mora se osigurati plaćanje dobavljača prema dobavljačima jer su oni zadnja brana gospodarstva.
Ovo su osnovne poruke ministra financija u bivšoj SDP-ovoj Vladi Borisa Lalovca s konferencije za novinare koju je u utorak zajedno s predsjednikom saborskog Odbora za pravosuđe Peđom Grbinom održao u stranačkoj središnjici.
Lalovac je podsjetio kako se sličan potez već povukao u vezi sa švicarcem kada je zakonom bio zamrznut tečaj švicarskog franka. Također je naveo da je još prije godinu dana upozoravao HNB na nenamjenske gotovinske kredite i iznio podatak da su građani zaduženi za 53 milijarde kuna u gotovinskim kreditima, a uz to još imaju dug u iznosu od 57 milijardi kuna stambenih kredita.
- Hrvatski građani imaju 110 milijardi kuna kredita, a nakon ove epidemije slijedi nezaposlenost i tri mjeseca neće biti dovoljno dugi moratorij. Za psihu građana vrlo je važno odmah im reći da će imati godinu dana odgode. A financijskom sektoru za tih se godinu dana neće ništa dogoditi. Naprotiv, imati će bolju naplatu što se pokazalo i kod franka - kazao je Lalovac.
Peđa Grbin je dodao da odgoda plaćanja ne treba biti obaveza, nego oni koji mogu podmirivati svoje obaveze mogu normalno nastaviti plaćati kredite. Zakonom bi trebalo biti definirano da se u godinu dana kada je moratorij na kredite ne plaća ni kamata, a kada istekne taj rok krediti se nastavljaju podmirivati kao da nije ni bilo prekida.
Kao glavni argument da se ovo pitanje regulira zakonom Lalovac je naveo kako je u ovim uvjetima vrlo teško utvrditi kriterije, a pokazalo se da su građani najbolji platiše i oni sigurno neće zloupotrijebiti odgodu.
- Pored ovog je ključno da se u iduća dva tjedna osigura likvidnost. Najvažnije je da se ne zaustavi ciklus plaćanja dobavljača dobavljaču - kazao je Lalovac podsjetivši na 2009. godinu kada je zaustavljen cijeli sustav.
Napomenuo je kako je naš porezni sustav takav da ovosi o potrošnji i porezima, te ako se PDV i trošarine koji su zadnja brana proračuna počnu usporavati ugrozili smo isplatu mirovina, plaća u javnom sektoru...
- Vlada je upupmpala 5 milijardi kuna za potrošnju što je dobro, ali je dalje potrebno osigurati likvidnost. Plaše me deflatorni čimbenici u budućnosti. Pada cijena nafte što na prvu djeluje dobro, ali će pasti i prihodi od trošarinskih poreza, a kao posljedica se može dogoditi deflacija što je zaustavljanje ekonomije i teže od inflacije - kazao je Lalovac.
Ukazao je i na to da je sada Hrvatska u boljoj situaciji jer osim MMF-a može posegnuti za europskim stabilizacijskim mehanizmom i može izdavati eurobveznice.
Na pitanje treba li očekivati otpor banaka prema zakonu o odgodi plaćanja kredita Grbin je kazao da se time ne treba zamarati jer imamo ustavnopravnu praksu oko švicarca. - Sada je kriza puno veća nego kada je zamrznut tečaj švicarca, a zakon je prošao ustavnosudsku kontrolu - kazao je Grbin navodeći kako je ta mjera dobra i za banke jer bi s odgodom plaćanja kredita za samo tri mjeseca oni postali nenaplativi budući da se u tome roku građani ne bi mogli snaći, ponovo naći posao i početi zarađivati.
Lalovac je na to dodao kako je mjera dobra za građane, za poduzetnike, državu, ali i za banke. Naveo je da podržava HNB koji kaže da neće biti dotatnih rezervacija banaka, da im se osigurava likvidnost, a kao dobru mjeru ocijenio je i zabranu bankama isplate dobiti za 2019. godinu.