Više od 200 uzvanika, među kojima je i 30-ak predstavnika diplomatskog zbora, okupilo se danas na konferenciji “Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend”, koju Hanza Media organizira u hotelu Esplanade u Zagrebu.
Cilj konferencije, organizirane uz suradnju Ministarstva obrane i Agencije Alan te uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, jest senzibilizirati javnost na značaj hrvatske vojne industrije, koja zapošljava tisuće ljudi i bilježi visoke stope rasta izvoza.
Pozdravnu riječ uputio je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, te je objasnio kako se povod za ovo okupljanje dogodio jučer, kada je ispraćen hrvatski kontingent u Afganistan, u potpunosti opremljen hrvatskom opremom. Podsjetio je kako Hrvatska lani izvezla proizvoda obrambene industrije u vrijednosti od 224 milijuna eura što pokazuje kako se radi o biznisu u velikom usponu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, izrazio je zadovoljstvo zbog jučerašnjeg ispraćaja hrvatskog kontingenta opremljenog opremom hrvatskih proizvođača. Izvoz obrambene industrije lani je porastao naprema 2015. godine, kazao je premijer, što je bilo moguće zbog rada hrvatskih proizvođača.
- Razvoj hrvatske obrambene industrije nužno se povezuje s poljem istraživanja i razvoja, kao suradnje privatne i javne sfere – kazao je premijer.Što više sami proizvedemo, to smo manje ovisni o krizama koje se događaju u inozemstvu, rekao je Plenković.
Hrvatska će i dalje pružati potporu obrambenoj industriji da izađe na strana tržišta, kako europska, tako i globalna. Donijele su se određene strateške odluke vezane za obranu, kao što su se povećala i izdvajanja u proračunu, podsjetio je premijer.
- Lani je doveden Europski akcijski plan obrane koja želi odgovoriti na sve sigurnosne izazove vezane za Europu, a osnovan je i fond koji ulaže u tehnologiju i inovaciju u području obrambene industrije. Predloženi proračun jest 500 milijuna eura – kazao je Plenković.
Imamo samo jednu vojsku i ne namjeravamo razvijati dvije garniture obrambenih snaga, objasnio je Plenković, no hrvatska obrambena industrija mora biti u interakciji s europskim trendovima i konstantno se razvijati. Vlada će se brinuti da ova industrija ne bude u nepovoljnom položaju u europskim projektima.
Činjenica da sudjelujemo u mnogobrojnim misijama, pokazuje da je Hrvatska snažan kontributor svjetskoj sigurnosti, zaključio je premijer.
Predsjednik HGK Luka Burilović, kazao je kako je hrvatska obrambena industrija svakako ‘brend’. HGK to podržava pružanjem potpore raznim sajmovima u svijetu. Članstvom u NATO-u donijelo je nove mogućnosti, a HGK objavljuje njihove natječaje na svojoj web stranici.
- Vjerujemo da će u budućnosti ova industrija postati pokretač gospodarskog razvoja i otvoriti nova radna mjesta - rekao je Burilović.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako hrvatska policija održava sigurnost u Hrvatskoj, te je kvalitetna oprema važna za njihov rad. MUP s 26.000 ljudi najveći je korisnik naoružanja, rekao je Božinović, koji koriste oružje hrvatskih tvrtki.
- U proteklih 7 godina za policijske odore izdvojeno je 296 milijuna kuna, a ti novci išli su hrvatskih proizvođačima – otkrio je Božinović. MUP je i značajni naručitelj iz hrvatske IT-a, građevinske te brodograditeljske industrije, rekao je Božinović.
Snažna obrambena industrija sastavni je dio domovinske sigurnosti, a današnji složeni međunarodni izazovi (poput terorizma) zahtijevaju da inovativno gospodarstvo bude partner države.
- Možemo biti zadovoljni da je Hrvatska sama razvijala kvalitetne proizvode, vođena iskustvom iz Domovinskog rata, te je važno iskoristiti svaku priliku da pokažemo svoje znanje i ponudu – rekao je Božinović.
Obrambena industrija ne donosi samo dobit, već i pridonosi našoj sigurnosti, rekao je Božinović.
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović uzvanicima se obratila videoporukom, kojom je poručila kako moramo biti svjesni da dugoročna sigurnost počiva na gospodarstvu, koja u ovom području počiva na izvozu obrambenih proizvoda.
- Kao predsjednica i zapovjednica oružanih snaga moram reći kako je privatno i javno partnerstvo dovelo do brojnih značajnih projekta i podupirat ću zbog toga i ubuduće snažan angažman hrvatskih proizvođača – rekla je Grabar-Kitarović.
-----------------------------
Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, objasnio je kako je hrvatska obrambena industrija dosegla visoke međunarodne standarde i svojom kvalitetom postaje prepoznatljiva u svijetu. Ona je značajan čimbenik gospodarskog razvoja, rekao je Krstičević, jer se time razvijaju inovativna rješenja u komplementarnim industrijama.
- Bez obzira na kvalitetu i brend realni smo da moramo rasti i razvijati se, zbog čega je obrambeni proračun ključan, kako bi mogli odgovoriti na nove izazove današnjice – rekao je Krstičević.
Otkrio je kako MORH ima nekoliko projekta, poput nabave višenamjenskog aviona, uvođenja novog taktičnog uređaja, razvoja korištenja dronova, a razmišlja se i o izgradnji tvornice streljiva.
Za domaće naoružanje u 2016. izdvojeno je 112 milijuna kuna, dok su u siječnju 2017. potpisani ugovori vrijedi 230 milijuna kuna s 34 tvrtke koji će proizvesti obuću, odjeću i naoružanje za hrvatsku vojsku.
-----------------------------
General pukovnik u mirovini Krešimir Ćosić te predsjednik Nadzornog odbora Agencije Alan, održao je prezentaciju na temu “Primijenjena znanstvena istraživanja i inovacije kao temelj dugoročne konkurentnosti hrvatske obrambene industrije”.
- RH je spremna i odlučna modernizirati obrambenu industriju, što smo mogli čuti i danas, no njena strategija mora biti fleksibilnija. U tome smislu, istraživanja i inovacije morat će imati veću ulogu nego što su imala prije, a u tome će joj pomoći i mnogobrojne hrvatske tvrtke, kao i Agencija Alan – rekao je Ćosić.
“Budućnost pripada onima koji su inovativni” citat je koji je Ćosić istaknuo tijekom svoje prezentacije te je predložio da se u razvoj hrvatske obrambene industrije uključe i hrvatski fakulteti i njihovi znanstvenici.
Ćosić je spomenuo kako je MORH u suradnji sa zagrebačkim Sveučilištem i MZOŠ-om organizirao Specijalistički multidisciplinarni poslijediplomski studij, koji doprinosi novim znanjima, a unutar MORH-a postoji i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava, koji se bavi znanstvenim radom.
Interdisciplinarni istraživački projekti poput pametne kacige koja vidi prijetnje na terenu, razvijena uz pomoć Hrvatske akademije tehničkih znanosti, kao i borbenog drona te bespilotne podmornice koji se razvijaju na FER-u, imaju veliki potencijal da izrastu u nešto veliko i postanu preduvjet za jačanje konkurentnosti domaće obrambene industrije, rekao je Ćosić.
-----------------------------
Tarja Jaakkola, zamjenica direktora u Upravi za Europsku sinergiju i inovacije te voditeljica odjela industrijske strategije i širih EU politika kazala je kako se Europa susreće s novim sigurnosnim izazovima te je pokrenula korake kako bi ih prevladala.
- Moramo znati da je obrambena industrija specifična, pa se tako u razvoju se ne smijemo ponavljati i moramo se fokusirati na ključne ciljeve kako bi bili efikasni - rekla je Jaakkola.
Potreban je balansiran pristup europskim projektima, ne samo onim najvećima, pa europske institucije rade na tome kako bi svaka zemlja članica dobila priliku da joj EU da potporu. Tu se svakako ističe Europska obrambena agencija (EDA), koja podržava zemlje članice u razvoju obrambenih kapaciteta, a koja je trenutno uključena u dva hrvatska projekta, kazala je Jaakkola.
Voditelj odjela za isporuku kapaciteta u Upravi za strategiju NATO divizije za obrambene investicije, Tim Webb, fokusirao se u svojoj prezentaciji na partnerstvo industrije i NATO-a.
NATO nastoji u ranim fazama razvoja sudjelovati u stvaranju proizvoda. U tome joj pomaže Industrijski savjetodavni odbor NATO-a (NIAG) kojeg čini vojni industrijalac svake zemlje članice.
- Oni su glas industrije i djeluju kao svojevrsni savjetodavni odbor ovoj međunarodnoj instituciji, kada je riječ o tehnološkim i ekonomskim aspektima proizvodnje naoružanja – rekao je Webb.
Hrvatska, kao članica NATO-a, ima pristup mnogim njenim programima koji joj mogu pomoći u razvoju obrambene industrije, spomenuo je Webb.
Paul Friedberg, zamjenik direktora SIBAT-a, agencije za međunarodnu suradnju pri Ministarstvu obrane Izraela, kazao je kako je u toj zemlji obrambena industrija stvorena 15 godina prije osnutka same države, a prvo oružje koje su koristili bio je njihov proizvod, Uzi.
Kao primjeri razvoja obrambene industrije Friedberg je naveo kako su u Izraelu 1996. godine stvoreni su cyber kapaciteti za obranu, dok je 2011. stvoren proturaketni sustav Željezna kupola, koja je služila za zaštitu Izraela u pojasu Gaze.
Izraelski SIBAT posebna je agencija pri tamošnjem Ministarstvu obrane koja u toj državi daje potporu domaćim tvrtkama pri izvozu, kao i izraelskim oružanim snagama, osluškujući njihovo potrebe.
- Izrael 74 posto obrambenih proizvoda prodaje na stranim tržištima. Kada govorimo o domaćem tržištu, na kojeg otpada 26 posto prodaje, a od toga se 61 posto odnosi na državne kompanije. Tako smo 2015. ostvarili prodaju obrambenih proizvoda u iznosu od 10.1 milijardu dolara - kazao je Friedberg.
-----------------------------
Na konferenciji je održan panel rasprava pod nazivom Hrvatska obrambena industrija kao brend.
Ivica Nekić, predsjednik Uprave Agencije ALAN, kazao je kako hrvatska obrambena industrija osuđena na izvoz te se ne može oslanjati samo na domaće potrebe. Čak i u slučaju velikih država je to slučaj.
- Ipak, privatan kapital i država koja će smanjiti tržišne rizike i ponuditi ugovore kombinacija je koja mora postojati - kazao je Nekić.
U slučaju tržišnog interesa, Hrvatska bi mogla proizvesti sve osim aviona, objasnio je čelnik HS Produkta.
- Strategija je u malim stvarima, primjerice, pušku koja ima izvrstan domet danas proizvodi manje od 10 zemalja na svijetu, a jedna od njih je Hrvatska – rekao je Nekić.
Direktor tvrtke HS Produkt, Željko Pavlin, kazao je kako je proizvoditi lako, no ono što treba znati je prodati taj proizvod.
- Hrvatske tvrtke ne moraju ponuditi samo gotove proizvode, one mogu djelovati kao kooperanti velikim kompanijama - kazao je Pavlin.
Pametne države moraju promovirati domaće kvalitetne proizvode tako što ih će ih same nabavljati. Primjerice, Hrvatska nema puno novaca da ulaže u razvoj i istraživanja, ali na ovaj način može pomoći, kazao je Pavlin.
Mislav Brlić, voditelj djelatnosti projektiranja i razvoja poslovnih objekata, Brodosplit, govorio je brodovima koje razvijaju.
- Posebno smo ponosni što pri izgradnji broda od automatike do posebnih senzora i komunikacije surađujemo s mnogim drugim hrvatskim proizvođačima - rekao je Brlić.
Svi, naravno, pri kupnji brodova pitaju je li brod testiran u stvarnim uvjetima, što je kod velikih brodova poseban izazov.
Alojz Šestan, vlasnik i direktor Šestan-Busch, rekao je da sinergija između vojske i proizvodnje mora biti. Industrija je rasla zajedno s vojskom, kazao je Šestan, dodajući kako ih vani na sajmovima također pitaju je li on isproban jer time ima dodanu vrijednost.
- Premijer je rekao kako se stvara Europski obrambeni fond, on ide u smjeru istraživanja koji kreće ove godine. Za to je predviđeno do 2020. godine čak 500 milijuna eura. Druga faza je razvoj i nabava, putem koje će se raditi na klasteru povezivanja proizvodnji različitih zemalja - kazao je Šestan.
Moramo se povezati s akademskom zajednicom ako želimo napraviti nove proizvode, što traže europski fondovi namijenjeni obrani koji su Hrvatskoj potrebni, zaključio je.
Tajnik Vijeća za domovinsku sigurnost Gordan Kolak, podsjetio je na svoje vodstvo tvrtke DOK-ING koja je stvorila referencu u svijetu i koja je bila pod pritiskom stvaranja velikih partnerstva.
- Istaknuo bih pitanje robotizacije i automatizacije koja je prisutna na svijetu i budućnost obrambenih snaga. Sutra ćemo imati strojeve koji će imati programe i izvršavati same neke funkcije. Zbog toga mora doći na spajanja industrija koja se bave time - rekao je Kolak.
U raspravu se iz publike uključio i bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, Josip Lucić, koji je istaknuo da iako se govori o prepuštanju slučaju tržištu, uloga država ipak je nezamjenjiva i ona mora poticati razvoj industrija koje su važne za sigurnost zemlje.