ZAGREB - Intoniranjem hrvatske himne "Lijepe naše domovine" u izvedbi Zbora HRT-a počela je u subotu svečana sjednica Hrvatskog sabora povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Uz predsjednika i zastupnike Hrvatskog sabora, sjednici nazoči predsjednik Republike Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović, visoki državni dužnosnici te uglednici iz javnog, društvenog i političkog života Hrvatske, ukupno njih 350. Među stranim izaslanicima su predsjednik slovenskog parlamenta Janko Veber i prvi čovjek mađarske skupštine Laszlo Kover. Na sjednici će biti i potpredsjednici Europskog parlamenta, te visoki dužnosnici austrijskog, švedskog, poljskog i francuskog parlamenta.
Programom su predviđena obraćanja predsjednika Sabora Josipa Leke i premijera Milanovića nakon čega će uslijediti izvedba Ode radosti, europske himne.
U sklopu obiljažavanja ulaska u EU, predsjednik Republike Josipović će po završetku svečane sjednice dodijeliti Povelju Republike Hrvatske bivšoj premijerki Jadranki Kosor i posthumno bivšem premijeru Ivici Račanu.
Leko: Hrvatska i EU grade zajedničku budućnost
Hrvatska 1. srpnja postaje punopravna članica EU-a, ali tu njezin posao ne završava: čekaju je novi izazovi koje može prevladati odgovornošću i vjerodostojnošću u izgradnji zajedničke europske budućnosti, izjavio je u subotu predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko na svečanoj sjednici Sabora u povodu pristupanja RH EU.
"Prekosutra, 1. srpnja, Hrvatska postaje punopravna članica EU, sli s time posao nije gotov, naprotiv. Dame i gospodo, suočit ćemo se s novim izazovima, no uvjeren sam da ćemo kao i do sada pokazati svu potrebnu odgovornost i vjerodostojnost u izgradnji zajedničkog europskog doma i zajedničke europske budućnosti", rekao je Leko obraćajaući se hrvatskim zastupnicima, brojnim dužnosnicima i visokim stranim gostima.
Članstvo u EU-u potvrda je Hrvatskoj da je dostigla visoke međunarodne standarde kao demokratska država vladavine prava i sloboda, kazao je Leko. Podsjetio je da su prvi i prijelomni korak na tom putu bili prvi slobodni i demokratski višestranački izbori održani u proljeće 1990. nakon čega je konstituiran i prvi demokratski Sabor.
Prisjetivši se najvažnijih događaja iz novije hrvatske povijesti, Leko je rekao da je 2000. hrvatska okrenula novu stranicu na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu te da je i započeo proces pristupanja NATO-u i EU.
"Zahvaljujući konsenzusu svih hrvatskih parlamentarnih stranka obiman posao usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom kao i druge nužne reforme društva uspješno je obavljen", rekao je Leko, naglasivši iznimno važnu ulogu Hrvatskog sabora kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela.
"U ovom predstavničkom domu hrvatskih građana donesene su sve najvažnije odluke na europskom putu Hrvatske", istaknuo je.
Leko je iskoristio ovu prigodu kako bi zahvalio svima, kako zastupnicima tako i djelatnicima Sabora "koji su pridonijeli tome da Hrvatska postane punopravna članica EU-a" kao i svim ostalima koji su pridonijeli uspjehu RH na putu u EU.
Nakon svečanog potpisivanja Ugovora o pristupanju RH EU 9. prosinca 2011. počeo je proces ratifikacije u zemljama članicama EU.
"U tom procesu jedanko smo se veselili svakom činu ratifikacije, od prve u Slovačkoj do zadnje u Njemačkoj. Doživljavali smo to kao prijateljski stisak ruke i pozdrav pred širom otvorenim vratima naše zajedničke obitelji – Europske unije", istaknuo je Leko.
Na kraju svog obraćanja Leko je zaželio Hrvatskom saboru i hrvatskim građanima i Europskoj uniji dug i sretan put u zajedničkoj boljoj budućnosti.
Milanović: Više nema izgovora, naš uspjeh je u našim rukama
Više nema izgovora, nema stvarnih i nestvarnih neprijatelja i naš uspjeh je više nego ikada u našim rukama, poručio je u subotu hrvatski premijer Zoran Milanović na svečanoj sjednici.
"Prvi srpnja je samo jedan novi radni dan i ništa se posebno neće dogoditi. Ali sve ono što slijedi otvara sasvim novu perspektivu i novi svijet za nas", istaknuo je predsjednik vlade i dodao da je put prema EU-u bio dug i težak, katkada naporan i frustrirajući, "ali vjera i upornost da je dobro pred nama je bila jača".
Po njegovim riječima, Hrvatska će se u Uniji ponašati kao suverena i odgovorna država koja je svjesna svojih interesa i okvira u kojima ih može ostvariti, koja poštuje svoje kod kuće i tuđe preko svojih granica.
"EU je komplicirana, iznimno funkcionalna i katkada disfunkcionalna. Ona je projekt koji vodi prema dobrom. EU nije federacija, nije savez država na koje smo nekada navikli. Što se mene tiče neće to ni biti, i što se tiče većine europskih građana to neće biti", istaknuo je Milanović.
Dodao je da se Unija stalno mijenja i da zajednica europskih država treba postaviti kriterije da se kriza ne ponovi i da ne traje pet godina, pri čemu će Hrvatska u tome sudjelovati kao mala država koja zna koji je njezin interes i čija se vjerodostojnost mjeri time da se drži načela i pravila.
"U tome ne treba imati kompleksa niti se plašiti. Nitko zbog toga nije sigmatiziran, dok god poštujete temeljna načela vladavine prava, jednakost, slobode, pravde", istaknuo je.
Milanović je najavio da će Hrvatska jednoga dana prihvatiti zajedničku europsku valutu, rekavši da se radi o velikom projektu koji trenutno boluje od dječjih bolesti.
Susjednim državama poručio je da će službeni Zagreb činiti sve da se što prije pridruže Uniji, poštivajući pravila koja su stroga, ali predvidljiva. "Nikome nećemo stajati na puti i još važnije, nikome nećemo biti mentori i tutori, jer smo to iskustvo prošli i nije nam se svidjelo. želimo biti partneri i oni koji će pomagati", naglasio je Milanović.
Slobodu, otvaranje granica i komunikacija premijer smatra hrvatskim interesima, uz zadržavanje svijesti o vlastitom identitetu. "Veliki i jaki mogu sami i zatvoriti se u svoje granice. Mali ne mogu ništa nego biti otvoreni, u kontaktu sa svijetom i jedino tako napredovati, biti sigurni, samostalni, bogatiji", zaključio je Milanović.
Josipović odlikovao Kosor i Račana
Veliki politički ciljevi zavise o energiji pojedinaca koji su taj cilj zagovarali, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u subotu u Saboru kad je za zasluge u promicanju Hrvatske i približavanju EU-u odlikovao nekadašnju premijerku Jadranku Kosor te postumno bivšeg premijera Ivicu Račana.
Po završetku svečane sjednice Sabora povodom ulaska Hrvatske u EU, predsjednik Josipović dodijelio je Povelju Republike Hrvatske bivšoj premijerki Jadranki Kosor i posthumno bivšem premijeru Ivici Račanu.
U Račanovu mandatu Hrvatska je počela pregovore o pristupanju u EU, a u vrijeme Jadranke Kosor završila ih je potpisivanjem pristupnog sporazuma.
Jadranka Kosor "bila je osoba koja je stisnula gas do daske i učinila da Hrvatska doista svlada sve prepreke koje su još stajale na europskome putu", rekao je Josipović.
"Zamislimo taj put kao gradnju mosta između Hrvatske i EU-a. Taj nas je most napokon preveo preko te rijeke. Mnogi su u gradnju toga mosta ugradili veliku energiju i znanje", rekla je Kosor primajući odličje.
"Međutim, neke su dionice bile osobito teške, zato mi je drago što se mogu prisjetiti toga važnog stupa koji je sagradio Ivica Račan, koji je u mnogim nepovoljnim okolnostima radio samozatajno", naglasila je.
Kad je ona preuzela vladu, rekla je, činilo joj se "da je rijeka nabujala, da se puno prepreka nagomilalo i da je rijeka, u bujici, udaljila obalu."
"Radili smo energično i hrabro", rekla je, "most je gotov, valja nama preko rijeke", rekla je Kosor i dodala kako je pravi trenutak da se prisjetimo i 'Slapa' velikog hrvatskog pjesnika Dobriše Cesarića i da "promislimo koliko je svaka naša kap bila važna u tom slapu".
"Neka nam to bude orijentir za budućnost", zaključila je bivša premijerka.