Više od 20 tisuća starijih osoba dobiva priliku uključiti se u aktivnosti i besplatne radionice

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima – udio starijeg stanovništva stalno raste, dok broj mlađih opada. Značajan broj građana uključen je u mirovinski sustav, a društveni sustavi i lokalne zajednice nalaze se pred izazovom kako osigurati kvalitetan i dostojanstven život osobama treće životne dobi. Odgovor na ovaj izazov pruža novi „Poziv za jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za provedbu programa aktivnog starenja“, vrijedan 15 milijuna eura. Riječ je o drugom takvom pozivu koji su zajednički pokrenuli Ured za udruge Vlade i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. O programu i očekivanjima razgovarali smo s Lukom Bogdanom, zamjenikom upraviteljice Nacionalne zaklade.

Koji su razlozi raspisivanja novog poziva za udruge usmjerenog osobama treće životne dobi?

Demografski izazovi u Hrvatskoj su ozbiljni, a udruge često prve dopiru do najranjivijih starijih osoba. Ovim pozivom želimo osnažiti te organizacije kako bi umirovljenicima, odnosno ljudima treće životne dobi pružile priliku za aktivno uključivanje, nova znanja, vještine i osjećaj pripadnosti društvu. Na prethodnom razdoblju pokazalo se koliko ti programi imaju učinka – više od 19.000 uključenih umirovljenika kroz preko 38.000 aktivnosti, a sve kroz 64 projekta. Nakon što smo dobili povratnu informaciju o zadovoljstvu umirovljenika, odlučili smo osigurati sredstva za nastavak aktivnosti kako bi se opseg proširio na sve starije osobe.

Koja je uloga Nacionalne zaklade i Ureda za udruge Vlade, a koja udruga?

Udruge su brze, u pravilu su inovativne u radu i bliske lokalnim zajednicama. Naš je zadatak prepoznati potrebe u društvu, kao što je ova, te sustavno ojačati kapacitete udruga i osigurati im potrebne resurse kako bi što kvalitetnije pružali usluge sukladno potrebama. Time želimo smanjiti izolaciju, potaknuti aktivno sudjelovanje starijih osoba u društvu i povećati dostupnost programa koji utječu na njihovu emocionalnu, kognitivnu i fizičku dobrobit. Nacionalna zaklada i Ured za udruge prate provedbu na terenu, dok udruge organiziraju i provode aktivnosti.

Krajac Damir/cropix

Kako ocjenjujete aktivnosti Vlade kada je riječ o pomoći starijim osobama?

Vlada je uložila značajna sredstva u poboljšanje položaja umirovljenika kroz povećanje mirovina, dodatke za umirovljenike, posebne mjere za najugroženije skupine te velike projekte poput programa Zaželi, koji ima impresivan učinak na terenu. Poziv „Aktivno starenje“ nadopunjuje ta nastojanja. Iako se radi o manjem financijskom iznosu, njegova snaga je u tome što potiče društvenu uključenost, aktivno sudjelovanje i osjećaj pripadnosti umirovljenika u zajednicama.

Koliko sredstava je osigurano i kakvi su uvjeti za prijavu?

Poziv je vrijedan 15 milijuna eura – 85 % iz Europskog socijalnog fonda plus, a 15 % iz državnog proračuna kroz Ured za udruge, što se odnosi na nacionalno sufinanciranje. Prijave su otvorene do 30. lipnja 2025., a očekuje se financiranje 50 do 70 projekata, u rasponu od 100.000 do 300.000 eura. Organizacije moraju biti registrirane u Hrvatskoj, usmjerene na rad sa starijima i imati kapacitete za provedbu aktivnosti. Također, potpuno otvaramo prostor manjim i lokalnim udrugama, posebno ako se povežu s iskusnijim partnerima te si time pojačaju potrebne kapacitete za provedbu tako velikog projekta.

Što konkretno programi nude?

Programi uključuju izobrazbe poput digitalne pismenosti i zdravog načina života, sportske i volonterske aktivnosti te međugeneracijske projekte. Planira se uključiti najmanje 20.000 starijih osoba. Važno je naglasiti da će sve aktivnosti za starije biti potpuno besplatne.

Kakve su bile reakcije korisnika na prethodne projekte?

Reakcije su bile izuzetno pozitivne. Udruge su u prošlom razdoblju odradile izuzetno kvalitetan posao, a krajnji korisnici su ponovno osjetili da pripadaju zajednici i stekli su nova znanja, vještine i prijateljstva.

Programi u koje će se i sada uključivati vrlo su široki, od izobrazbi, poput digitalne pismenost, zdravog načina života; zajedničkih sportskih aktivnosti, do društvenih i volonterskih programa. Također, projekti mogu povezivati i mlade i starije te time njegujemo međugeneracijsku povezanost. Na taj način potičemo očuvanje njihove fizičke i mentalne vitalnosti te smanjenje osjećaja izoliranosti. Želimo da se svaka starija osoba osjeća korisno, uključeno i povezano sa svojom zajednicom.

Hoće li doći do administrativnog rasterećenja i kako je osigurana transparentnost?

Da. Projekti su sami po sebi vrlo zahtjevni jer podrazumijevaju veliki broj aktivnosti, koje se moraju redovito održavati. Naime, očekujemo da naši sugrađani treće životne dobi imaju priliku sudjelovati u aktivnostima u prosjeku dva puta dnevno, ali trudimo se svugdje gdje je moguće fokus staviti na rezultat, a ne na birokraciju. Zato smo pojednostavili administrativne zahtjeve. U prethodnom pozivu bilo je potrebno za svakog korisnika dostaviti odrezak od mirovine i presliku osobne iskaznice. Sada će biti dovoljna samo osobna iskaznica, što će znatno olakšati rad udrugama i ubrzati uključenje krajnjih korisnika. To administrativno rasterećenje donijelo je i promjenu same ciljne skupine koji su do sada bili umirovljenici, a u novom Pozivu ciljna skupina je proširena i sve starije osobe će se moći uključiti. Nadalje, proces vrednovanja je javan i temelji se na jasno definiranim kriterijima. Svi rezultati bit će javno objavljeni.

U javnosti svjedočimo kritikama na račun udruga, aktualne su i ovih dana. Kako se to reflektira na ovakve projekte?

Ne smijemo generalizirati. Većina udruga u Hrvatskoj radi iznimno vrijedan posao. Kritike su najčešće usmjerene na odluke o dodjeli javnog novca. Ispravno definiranje ciljanih skupina – kao što je slučaj s osobama starije životne dobi – značajno smanjuje mogućnost kritike jer postoji jasna društvena potreba i velika opravdanost ovakvih ulaganja.