DEVET I POL SATI ČEKANJA

Više od 3000 putnika zapelo zbog nesreće na Tuđmanu, doznali smo detalje: Vlasnik aviona protivio se dizanju letjelice

Ni u Zračnoj luci ni u Croatia Airlinesu u ovom trenutku ne žele špekulirati kolike su gubitke pretrpjeli
 Darko Tomaš/Cropix
Ni u Zračnoj luci ni u Croatia Airlinesu u ovom trenutku ne žele špekulirati kolike su gubitke pretrpjeli

Oko 3.340 odlaznih i dolaznih putnika osjetilo je posljedice zatvaranja Međunarodne zračne luke "Franjo Tuđman" u nedjelju od 15 sati i 21 minute do 51 minute nakon ponoći u ponedjeljak zbog nesreće Cesne 525 u vlasništvu tvrtke Air Panonia. Od ukupnog broja putnika kojima su letovi otkazani ili preusmjereni, njih više od tri tisuće bili su putnici Croatia Airlinesa. Kako nam je rečeno u toj kompaniji, njih skoro 2.600 bilo je na otkazanim letovima.

Zbog nesreće otkazano je ukupno 59 letova, od čega su otkazana 33 leta Croatia Airlinesa. Nacionalna kompanija morala je otkazati 14 letova u domaćem i 19 u međunarodnom prometu. U Croatia Airlinesu ističu kako se promet nakon otvaranja aerodroma normalizirao, ali neki putnici koji su na odredište krenuli u nedjelju do njega jučer još uvijek nisu uspjeli stići.

Nakon nesreće najviše prozivki javnosti upućeno je Zračnoj luci u Zagrebu jer ne posjeduje opremu za izvlačenje aviona u ovakvim izvanrednim situacijama i zbog činjenice da je aerodrom bio zatvoren čak devet i pol sati. Nekoliko neslužbenih izvora jučer nam je kazalo kako ne postoji niti jedna zakonska odredba ili propis koji obvezuje zračnu luku da posjeduje opremu za izvlačenje aviona u slučaju nezgode.

U službenom odgovoru MZLZ-a navodi se kako je, sukladno EU Uredbi, "uloga zračne luke koordinacija aktivnosti pribavljanja resursa i opreme potrebne za uklanjanje oštećenog zrakoplova, kao i ostalih aktivnosti na terenu. To podrazumijeva i koordinaciju s vlasnikom, odnosno operaterom zrakoplova, koji je u konačnici odgovoran za uklanjanje onesposobljenog zrakoplova."

image
Darko Tomaš/Cropix

Zračna luka nije u obvezi imati u vlasništvu specijaliziranu opremu za izvlačenje zrakoplova. Osim toga, Zračna luka u Zagrebu u javnim službenim zrakoplovnim dokumentima objavila je da ne posjeduje opremu za uklanjanje onesposobljenog zrakoplova. Kada aerodrom objavi da nema tu opremu, svaki vlasnik aviona, odnosno operater koji slijeće na taj aerodrom, mora organizirati izvlačenje svog aviona u slučaju nesreće. To znači da mora posjedovati svoju opremu ili imati ugovor s nekom tvrtkom ili institucijom koja je za to specijalizirana.

image
Darko Tomaš/Cropix

Sukladno tome, prema neslužbenim informacijama, Croatia Airlines ne posjeduje vlastitu opremu za izvlačenje zrakoplova na području Hrvatske, već ima dogovorenu suradnju s Ravnateljstvom civilne zaštite za te poslove. U nedjelju su, navode u Zračnoj luci, za izvlačenje aviona Air Panonia, sukladno propisanoj proceduri, pozvane i angažirane vanjske službe sa specijaliziranom opremom i resursima, odnosno Civilna zaštita i vatrogasci.

PROČITAJTE VIŠE Bivši šef zagrebačke Zračne luke otkrio zbog čega je nastao kaos na ‘Tuđmanu‘: ‘Sramota! Taj uređaj košta 250 eura...‘

Operacija izvlačenja aviona mogla je započeti tek nakon što je u 19 sati i 30 minuta, dakle četiri sata nakon zatvaranja aerodroma, završila službena istraga na terenu. Do tada nitko od spasioca nije smio pristupiti avionu niti se moglo utvrditi u kojem je stanju avion i kojom opremom se može pristupiti njegovom izvlačenju. Naši sugovornici tvrde kako istrage u slučajevima avionskih nesreća na aerodromima traju jako dugo jer se moraju utvrditi najsitniji detalji kako kasnije ne bi bilo problema oko utvrđivanja odštete od strane osiguranja. Tek nakon završenog očevida, Zračna luka obavijestila je Operativni centar civilne zaštite da im je potrebna oprema za izvlačenje zrakoplova.

image

Zračna luka Franjo Tuđman

Goran Mehkek/Cropix

Kako saznajemo, na teren je dovedena dizalica kako bi se avion podignuo. No, kako je jedan kotač Cesne ostao ukopan u zemljano tlo, vlasnik aviona se izričito protivio podizanju letjelice kako ne bi došlo do njezina puknuća. Stoga se prvo pristupilo otkopavanju tog kotača, a kasnije su dopremljeni zračni jastuci za podizanje velikih tereta, koje posjeduje Civilna zaštita i vatrogasci, te je avion kasnije izvučen. Sin vlasnika aviona, Krešimir Vlašić, kazao je da su oni organizirali dopremu potrebne opreme iz Osijeka jer ju Zračna luka, civilna zaštita i vatrogasci nisu imali. Nakon uklanjanja aviona, pristupilo se detaljnom čišćenju aerodromske piste.

Ni u Zračnoj luci ni u Croatia Airlinesu u ovom trenutku ne žele špekulirati kolike su gubitke pretrpjeli zbog zatvaranja aerodroma. U Croatia Airlinesu naglašavaju kako poremećaji izazvani ovim događajem još uvijek traju i svi posljedični troškovi idu na teret kompanije, a ukupna šteta bit će poznata naknadno.

"Croatia Airlines razmotrit će sve mogućnosti za ublažavanje štetnih posljedica koje su kompanija i putnici pretrpjeli nakon što se utvrdi čija je odgovornost za navedeni događaj", naglašavaju u kompaniji.

Prosječan trošak po putniku 500 eura?

U ovakvim slučajevima teret brige za putnike je na aviokompaniji koja snosi sve troškove organizacije njihova dolaska na odredište, smještaj u hotelu ako je potreban i osvježenje. Prema neslužbenim informacijama, prosječni trošak po jednom putniku mogao bi iznositi oko 500 eura. U Croatia Airlinesu ističu kako je dio letova bio preusmjeren u Pulu, Zadar i Split te je putnicima nakon toga osiguran autobusni transfer do Zagreba.

No tek je manji dio putnika koji su ostali na aerodromima u Splitu i Dubrovniku pristao do Zagreba ići autobusom te im je osiguran hotelski smještaj. U ovakvim slučajevima aviokompanije imaju dodatne troškove ako posadama istekne radno vrijeme, tzv. Duty time. U takvim situacijama, mora se osigurati dolazak nove posade na aerodrom. (K. Ž.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. studeni 2025 14:52