Flora na splitskom Marjanu vrlo je bogata pa se može reći da ima više vrsta biljaka nego što je dosad pronađeno i utvrđeno. Među njima se nalazi i neobična vrsta nejestive gljive koja raste u jesen i ljeti, a koju posjetitelji najčešće ne vide jer se nalazi u vlažnim, nedovoljno očišćenim i manje prohodnim dijelovima Marjana uz stare trule panjeve i ostali neuklonjeni biootpad, naročito pored suhih grana. Kad su uvjeti tako povoljni, ta gljiva može narasti iz zemlje u roku od 24 sata.
- Saprofitna gljiva o kojoj je riječ ima neobičan naziv - Vještičino srce (vjerojatno je to neobično ime dobila u narodu po tome što se u prošlosti smatralo da njezin dodir uzrokuje razne kožne bolesti, tumore, konvulzije... pa su je naknadno izbjegavali dirati). Ime ‘srce‘ nastalo je zbog izgleda gljive (crvene je boje, oblik i veličina su poput srca, a šupljine i pregrade unutar gljive podsjećaju na srčane klijetke i pretklijetke). Neki joj daju naziv ‘krletka‘ jer pomalo i na nju podsjeća. Njemačko mikološko društvo smatra da se zbog neobičnog izgleda za ovu gljivu može u šaljivom smislu reći da sliči ‘izvanzemaljcu iz znanstvenofantastičnog horor filma‘ - upozorava splitski liječnik dr. Joško Kalilić, a piše Slobodna Dalmacija.
Ova gljiva ima vrlo neugodan miris poput trulog mesa, a američki mikolog David Arora taj miris je nazvao "najpodlijim od mirisa svih ostalih smrdljivih gljiva". Zbog tog intenzivnog i neugodnog mirisa ova gljiva, ističe dr. Kalilić, posebno je privlačna muhama koje dolete k njoj u vrlo kratkom vremenu nakon početka njezinog izlaženja iz plodišta koji inače ima boju i oblik bijelog kokošjeg jajeta ili ping pong loptice te imaju veliku ulogu u prijenosu gljivičnih spora iz kojih gljiva raste.
- Važno je naglasiti da nije dokazano da je gljiva otrovna u smislu da njezina konzumacija ubija čovjeka. Ipak, prema raznim istraživanjima dokazano je da je nejestiva i u slučaju pokušaja konzumacije čak i malog komadića ove gljive može izazvati jake bolove i grčeve u trbuhu, konvulzije pa čak i privremeni gubitak govora (već i sam neugledan izgled, neugodan miris i prisustvo velikih muha daju dojam svakom slučajnom posjetitelju da se vjerojatno radi o sumnjivoj nejestivoj gljivi). Talijanski istraživač Ciro Pollini pronašao je kako je ova gljiva čak rasla iz lubanje umrle osobe u grobu jedne napuštene crkve - objašnjava dr. Kalilić.
Upozorava posjetitelje Marjana, posebno djecu, da ovu gljivu ne diraju golim rukama, već da je, ako je moguće, uz pomoć vrećice ili rukavica uklone i bace u koš za smeće.
- Kao volonter na Marjanu uočio sam ovu gljivu uređujući i čisteći parcelu broj 14 od biootpada (oko 300 metara od Špinutskih vrata blizu Tartaljinovog šetališta) i kroz više dana pratio njezin razvojni ciklus od izlaska iz njezinog plodišta pa do izlaska žarko crvenog ‘srca‘. Ogradio sam je kamenim pločama da je ne bi netko vidio i dirao. Čitav proces rasta ove gljive, od oblika jajeta veličine oko 5-6 centimetara i formirane gljive od oko 8-18 centimetara, traje tri do četiri dana i nakon toga nestaje, piše Slobodna Dalmacija.
Gljiva "Vještičino srce" biolozima u Splitu zanimljiva je jer službeno ulazi u registar marjanske flore. A posjetiteljima Marjana savjetuje se da, ako je vide, pozovu službenu osobu da je ukloni.
- Spoznaja o ovoj gljivi i njezinim dosad istraženim karakteristikama važna je ne samo za posjetitelje Marjana, već i za djelatnike JU Marjan, koji obilazeći park-šumu mogu na nju češće naići, kako bi znali o kakvoj se gljivi radi i kako s njom postupiti da bi se izbjegao nepoželjni kontakt golim rukama, a time i eventualne nepoželjne zdravstvene posljedice - zaključuje dr. Joško Kalilić.