Na telefonskoj sjednici Vlade, koju je premijer Andrej Plenković najavio za ponedjeljak, trebala bi se dopuniti uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Vlada je na dva tjedna fiksirala cijene goriva, ali ako to ne učini opet, eurosuper bi, prema informacijama koje je objavio HRT, od utorka mogao stajati oko 16 kuna, a eurodizel više od 16,5 kuna po litri.
Opstanak na tržištu
Koji će potez Vlada povući, u Banskim dvorima ne otkrivaju, no prema šturim informacijama proizlazi da će odluka biti na tragu one koja je usvojena prije dva tjedna kada su fiksirane najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama na 13,50 kuna za benzin, 13,08 kuna za dizelsko gorivo i 9,45 kuna za plavi dizel. Ta je odluka, kao što se očekivalo, izazvala revolt malih distributera koji, kako tvrde, ne mogu podmirivati svoje troškove.
Predstavnica malih distributera goriva Vesna Debogović tijekom vikenda je apelirala na Vladu "da malim distributerima omogući maržu kojom mogu pokriti svoje troškove poslovanja i uredno plaćati svoje troškove prema državi".
- Situacija je teška i može doći do zatvaranja naših benzinskih postaja u utorak - ponovila je Debogović već iskazanu prijetnju malih distributera koji tvrde da zbog Vladine intervencije u marže ne mogu opstati na tržištu.
- Neće se to dogoditi samo zbog negativnih marži, nego i zbog nemogućnosti dobavljanja goriva od jačih distributera koji s nama ne žele sklapati ugovore sve dok stoji uredba na snazi, čak ni za avansno plaćanje robe. Zato molimo liberalizaciju cijena i hitno uvođenje vaučera za potrebite građane - izjavila je u subotu za HRT predstavnica malih distributera goriva.
Od vaučera, međutim, zasad neće biti ništa. U Vladi doznajemo da se razmatra opcija vaučera za građane koji su teškog imovinskog stanja, ali ta se mjera sigurno neće uvoditi prije jeseni. Prema neslužbenim informacijama iz Banskih dvora, ne treba očekivati ni posebne Vladine mjere kojima bi se pomagalo vlasnicima manjih benzinskih postaja, ili barem ne svima.
Premijer Andrej Plenković dobio je na stol podatke iz poslovne baze Fininfo o poslovanju manjih distributera za prošlu godinu iz kojih se vidi da prvih 40 na listi iznimno dobro posluju te da im, kako je to rekao jedan naš sugovornik, zarada manja od očekivane nipošto ne znači propast. Prvi na listi top 10 lani je ostvario prihod od prodaje u iznosu od 1,6 milijardi kuna, drugi je uprihodio 272,8 milijuna kuna, treći 161 milijun kuna, četvrti 158,2 milijuna, dok je deseti na listi, koji ima 22 zaposlena, lani imao prihod od prodaje u iznosu od 49,3 milijuna kuna.
Vlada će i dalje intervenirati u uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, no intervencija će ovisiti o kretanjima na tržištu. Prošli je tjedan cijena nafte na mediteranskom tržištu pala pa se nekoliko dana činilo da bi se moglo pustiti tržišno formiranje cijene goriva, no onda je opet skočila.
Isporuke plina
Među opcijama za intervenciju u cijenu goriva koju plaćaju potrošači je i uvođenje takozvanog plivajućeg PDV-a. Prema tom modelu, stopa PDV-a na gorivo automatski bi se prilagođavala visini nabavne cijene goriva. Država bi tako ostvarila planirane prihode, ali ne i više od toga. U Vladi kažu da se ta opcija trenutačno ne razmatra, što također upućuje na to da će se kretati u okvirima trošarina i marži.
O energetskoj krizi u nedjelju je govorio i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je izjavio da u 2022. očekuje stopu gospodarskog rasta veću od pet posto, što je znatno više od trenutačnih prognoza. No, rekao je da bi moglo doći do prestanka isporuke plina, što bi dovelo do recesije u 2023. godini. Te prognoze guvernera HNB-a u Vladi jučer nisu željeli komentirati.