PRIJEDLOG

Vlada će uz zabranu rada nedjeljom ograničiti i rad trgovina do 21 sat?

Vlada je odlučila da se zabrana rada nedjeljom neće odnositi na prodajne objekte koji su na bilo koji način povezani s putovanjima
Ilustracija, trgovački centar
 Zeljko Puhovski/Cropix

Vlada izmjenama Zakona o trgovini ne namjerava ograničiti samo rad nedjeljom nego planira i ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat, piše Novi list.

To se može iščitati iz prijedloga izmjena tog zakona što je objavljen na portalu e-savjetovanje gdje se navodi da prodajni objekti nedjeljom i blagdanom trebaju pretežito biti zatvoreni, a da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote s početkom najranije od 6 sati do najkasnije 21 sat.

Prema važećim odredbama tog istog zakona, propisano je da trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštovanje njihovih prava prema zakonima i kolektivnim ugovorima.

Maloprodajni lanci sada imaju trgovine koje su radile do 22 ili čak do 23 sata, a pojedini trgovački centri također su radili do 22 sata. Čak i dulje bila su otvorena maloprodajna mjesta u kioscima. Ako Sabor usvoji Vladin prijedlog, to znači da će svi morati biti zatvoreni nakon 21 sat. To će propisano radno vrijeme morati poštovati i oni na koje se zabrana rada nedjeljom ne odnosi, dakle i trgovci koji će moći raditi svaku nedjelju u godini, a ne samo 16 izabranih nedjelja, piše Novi list.

Iznimke

Vlada je odlučila da se zabrana rada nedjeljom neće odnositi na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, dakle sve one koji su na bilo koji način povezani s putovanjima. Nedjeljom će moći raditi i prodavaonice u bolnicama i hotelima.

Zabrana rada nedjeljnom, iako je Crkva jedna od njezinih najvećih zagovornika, neće se odnositi na prodavnice u prostorima vjerskih i kulturnih ustanova, te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima. Zabranu su izbjegli i oni koji se bave otkupom primarnih poljoprivrednih proizvoda, ali i oni koji svoje proizvode prodaju na tržnicama na veliko i malo. Nedjeljom će se moći prodavati i na sajmovima i javnim manifestacijama.

U svom objašnjenju Vlada kaže da su navedene iznimke propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.

Visoke kazne

Za one koji će kršiti odredbe o radnom vremenu u trgovinama, odnosno koji se neće držati ograničenja o radu od šest do 21 sat, ali i zabrane rada nedjeljom propisane su kazne, pa će se pravna osoba koja krši taj propis kazniti novčanom kaznom od 5000 do 300.000 tisuća kuna, a odgovorna osoba u toj pravnoj osobi kaznom od četiri do 70 tisuća kuna. Obrtniku pak prijeti kazna od 4000 do 100.000 kuna u slučaju kršenja novih pravila u radu trgovina, koje bi kako najavljuje Vlada na snagu trebale stupiti od 1. siječnja sljedeće godine.

Dodaju da se navedene iznimke nalaze i u zakonu o radu čijim je odredbama propisana mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o djelatnosti pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u lukama i zračnim lukama, željezničkom prometu, poljoprivredi ili turizmu. Uz to kao argument navode i to da navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi i drugim zemljama članicama Europske unije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2022 16:41