ZAGREB - Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih objekata, Vlada je danas stavila ‘točku na i’ trakavici o legalizaciji bespravne gradnje.
FOTO Milanović odgovorio Karamarku: 'Od sada će Hrvatska biti namjerna, a ne slučajna država'
Vladina uredba, ocijenili su premijer Zoran Milanović i ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, posljednja je prilika za svođenje u zakonske okvire nelegalno građenih objekata, i to uz razmjerno malu naknadu. Tako će vlasnici bespravno izgrađenih kuća platiti naknadu, odnosno ‘kaznu’ u iznosu od 500 do 22.000 kuna, ovisno o vrsti veličini objekta, njegovoj lokaciji i modelu plaćanja.
Znatno će skuplje proći vlasnici apartmana na moru: stambena ili stambeno-poslovna zgrada, od 10 do 15 stanova, kvadrature 960 četvornih metara, za legalizaciju će platiti od 73.000 pa do nešto vise od 512.000 kuna, također ovisno o lokaciji, odnosno blizini mora, pokazuju Vladine računice.
Novi izračun za legalizaciju: Kuća od 100 kvadrata u Zagrebu 3200, na Jadranu 22.400 kuna
“Tko god je letio avionom, iz zraka je vidio kako izgleda naša zemlja. Ona nije planski građena, kao neke druge zemlje, premda u njoj situacija i nije tako loša kao u nekim drugim državama. Hrvatska je nacionalni park Europe i slabo je naseljena”, ocijenio je Milanović, ocijenivši kako je prostor naš veliki kapital, kojeg treba sačuvati.
No, legalizacija bespravne gradnje naišla je i na kritike prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. On je, doduše, podržao projekt dovođenja nezakonite gradnje u legalne okvire , no svog je stranačkog kolegu Vrdoljaka upozorio i na probleme koje to nosi sa sobom.
“Ovo je važna poruka. Mi nakon 1968., nakon 44 godine, šaljemo poruku da se kriminal isplati, da se kršenje zakona isplati. Govorimo o desecima i desecima tisuća objekata, ne znamo im ni broj. Kolega Vrdoljak, sad nastupa problem. Ako ne uspostavimo sustav praćenja, nismo napravili ništa”, poručio je Čačić, preporučivši Vrdoljaku da za najviše godinu dana dobije izvješće sto je na terenu napravljeno.
I Vrdoljak je, čini se, svjestan da je stanje daleko od idealnog. Jedan od razloga za to on vidi u malom broju inspektora, kojih je samo dva do pet u svakoj županiji, sto znaci da je nemoguće nadzirati stanje u prostoru koji pokrivaju. Drugi problem su, istakao je, složene procedure jer za svaki nelegalni objekt inspektor čak sedam puta mora izlaziti na teren.