ZASAD BEZ DOGOVORA

Vlada i sindikati počinju mirenje: Ako ne uspije postupak, moguć je i štrajk javnih službi

Postupak mirenja mora se organizirati prije pokretanja industrijskih akcija i štrajka ako ne dođe do dogovora

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Krešimir Sever i ministar financija i potpredsjednik Vlade Tomislav Ćorić
 

 Damir Krajac/Cropix
Postupak mirenja mora se organizirati prije pokretanja industrijskih akcija i štrajka ako ne dođe do dogovora

Predstavnici Vlade i sindikata javnih službi u četvrtak kreću u postupak mirenja nakon što u pregovorima o osnovici plaće i materijalnim naknadama u dodatku kolektivnom ugovoru za iduću godinu nije postignut dogovor. Postupak mirenja mora se organizirati prije pokretanja industrijskih akcija i štrajka ako ne dođe do dogovora.

Mirenje su zatražili lideri svih 11 sindikata javnih službi jer su ministri Tomislav Ćorić i Alen Ružić na posljednjem sastanku dali konačnu ponudu Vlade za rast plaća, koju sindikati nisu prihvatili.

Sindikati i Vlada, podsjetimo, nisu se uspjeli dogovoriti oko početnog povećanja osnovice od 1. siječnja iduće godine jer sindikati traže rast od 3,7 posto, a Vlada nudi dva posto. Oko ponude za uvođenje novog prava kroz naknadu za topli obrok usuglasili su se, kao i oko povećanja u drugom dijelu 2027. godine, ali ne pristaju na sklapanje sporazuma o povećanju osnovice u 2028., što je bila namjera Vlade.

Posljednja ponuda Vlade obuhvatila je rast osnovice od dva posto od 1. siječnja i dodatnih 1,5 posto od 1. srpnja. To je kumulativno rast na razini godine 3,5 posto, a na međugodišnjoj razini u odnosu na 2026., izračunali su u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, to je prosječno 4,5 posto.

Sindikati javnih službi: Pokrenuli smo proces mirenja s Vladom

Vlada je ponudila i uvođenje naknade za topli obrok od 30 eura od 1. travnja i dodatnih 20 eura od 1. listopada. Na razini prosječne plaće u javnim službama 30 eura je 1,6 posto neto plaće, a 50 eura 2,7 posto neto plaće.

Mogućnosti proračuna

Zahtjev sindikata za rast osnovice od 3,67 posto od 1. siječnja, pojasnili su, temeljen je na makroekonomskim projekcijama HNB-a o rastu plaća u 2027. od 5,2 posto, rastu minimalne bruto plaće za 7,6 posto u idućoj godini u odnosu na ovu.

"U situaciji rasta osnovice od 1. siječnja manjeg od tri posto i uz ovakvo povećanje minimalne plaće u javnim službama bi se ponovno pojavila mogućnost da osoba s najnižim koeficijentom svojom plaćom bude ispod razine minimalne plaće. Sukladno zahtjevu sindikata, osnovica bi rasla kumulativno 5,2 posto, a na međugodišnjoj razini prosječno 6,3 posto.

Umnožak osnovice i nijednog koeficijenta u javnim službama ne bi dovodio do plaće niže od minimalne. Topli obrok bio bi uvođen dinamikom koju je predložila Vlada te bi od travnja osobi s prosječnom plaćom nosio dodatnih 1,6 posto primanja, a od listopada 2,7 posto dodatnih primanja", pojasnili su sindikati te poručili da je Vlada odbila krajnje razuman zahtjev sindikata.

Pritom je Vlada nedavno u nacrtu proračunskog plana za 2027. iznijela i veću projekciju rasta plaća od HNB-a u iznosu od 6,5 posto.

Iz Vlade su, s druge strane, poručili kako je ponuda konačna i u skladu s projiciranim stopama gospodarskog rasta i inflacije te mogućnostima proračuna, a sindikatima javnih službi zamjerili su što tu ponudu nisu iznijeli pred svoje članove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. studeni 2026 19:10