Rast industrijske proizvodnje i izvoza, rast prihoda te porast broja noćenja i dolazaka u turizmu, manja nezaposlenost, blagi porast potrošnje i plus u povlačenju novca iz fondova EU. Neki su to od rezultata u 2014., s kojima se Vlada jučer pohvalila kako bi građanima objasnila da državu vodi u dobrom smjeru i da bismo u ovoj godini konačno mogli početi izlaziti iz recesije.
U Vladi su odlučili održati prezentaciju s konkretnim brojkama koje su predstavili gotovo svi ministri iz gospodarskog sektora.
Pozitivni trendovi
- Država je uređenija, sređujemo financije, a s druge strane želimo osigurati temelje za stabilan rast u budućnosti. Tu je naravno i socijalna sigurnost građana. Nismo uspjeli dignuti BDP, međutim stvaramo temelje da se to dogodi - rekao je Grčić te napomenuo kako većina pokazatelja u 2014. govori da se trend od negativnog kreće prema pozitivnom.
Kao najveći problem zašto nam BDP ne raste Grčić je istaknuo građevinski sektor koji je i dalje u padu. Stoga je više investicija i oporavak građevinskog sektora, te veliki projekti financirani iz EU, strategija na koju u Vladi u ovoj godini bacaju karte.
No, za razliku od Vlade, ekonomisti nisu tako optimistični. Iza nas je, upozoravaju, još jedna, šesta po redu krizna godina. U njoj su, doduše, napravljeni određeni pomaci, ali oni su premali i nedovoljni za zaokret.
Nedostaju reforme
Država je 2014. uspjela, prema podacima Ministarstva financija, završiti s deficitom koji je za 2,8 milijardi kuna manji od planiranog, što pokazuje da su apeli ministra financija Borisa Lalovca da njegovi kolege prionu štednji ipak dali rezultata. Ipak, kada se malo zagrebe po površini, upozoravaju ekonomisti, vidi se da proračunske uštede velikim dijelom proizlaze iz podbačaja u javnim investicijama. Dio ušteda - izdaci za kamate - nisu toliko ni rezultat Vladinih mjera koliko kretanja na međunarodnim financijskim tržištima.
Vrlo je teško i stanje na hrvatskom tržištu rada dok je socijalna slika zemlje vrlo mračna. Tračak nade daje rast izvoza, ali on nije dovoljan da bi Hrvatsku izvukao iz krize. Općenito gledano, kažu ekonomisti, nedostaju mjere koje bi potaknule razvoj izvozno orijentirane industrije i ulaganja. Ukratko, nedostaju reforme koje bi gospodarstvo usmjerile na put oporavka.
Branko Grčić
potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU
- rast industrijske proizvodnje od jedan posto 1 rast izvoza u prvih 10 mjeseci 8,5 posto
- rast dolazaka od pet i noćenja od 2 posto, a prihoda od 2,5 posto u turizmu
- blagi porast u trgovini na malo
- pad nezaposlenosti za 2 postotna poena
- pad građevinskog sektora više od pet posto
- BDP pada 24 kvartala
- 72 posto sredstava iz EU ugovoreno
- 2014. s 87 milijuna eura u plusu u EU fondovima
OCJENA Zrinka Živković-Matijević
ekonomistica Raiffeisena:
BDP pada. Kada je riječ o padu broja nezaposlenih, bilo bi bolje da se više govori o zaposlenosti koja je na niskim razinama i kontinuirano pada. Stanje na tržištu rada je izuzetno teško, posebno kod mlađih. Građevina je i dalje u recesiji. Izvoz raste, ali to je nedovoljno. Promet u trgovini na malo danas je 18 posto manji nego prije krize i stagnira, a Hrvatska nije iskoristila prilike koje joj nude fondovi EU.
Boris Lalovac
ministar financija
- veće plaće zbog poreznih izmjena
- deficit za 2,9 milijardi kuna manji od planiranog - manja nelikvidnost 138 milijardi kuna sklopljenih predstečajnih nagodbi od prijavljenih 67,8 milijardi kuna
- 4 milijarde kuna ušteda na plaćama, materijalnim rashodima i subvencijama
- 15 milijardi kuna više na kamate
- 7 posto veći promet gotovinom nego 2013., odnosno 2,3 milijarde kuna
- u prvih sedam dana ove godine za 0,7 posto veća potrošnja
OCJENA Hrvoje Stojić
ekonomist Hypo banke
U prošloj su godini bile tri značajne izmjene u poreznom sustavu. To nije dobro za ulagače jer stvara klimu nesigurnosti. Reforme u 2014. su uglavnom izostale, ali to je nešto što bi više spadalo u druge resore. Točno je da je proračunski deficit bio manji od planiranog, ali to je uglavnom posljedica podbačaja u javnim investicijama i smanjenja kamata, koje se ionako formiraju na međunarodnim tržištima.
Ivan Vrdoljak
ministar gospodarstva
- za 2,8 posto u studenome porasla na godišnjoj razini industrijska proizvodnja
- za 2,9 posto rasla prerađivačka industrija
- rast izvoza u Europsku uniju 13000 novootvorenih radnih mjesta kroz dva operativna programa
- lideri u energetici (LNG terminal, istraživanje nafte i plina u Jadranu)
- rješavanje pitanja brodogradnje
- na listi doing business Svjetske banke podigli se s 89. na 65. mjesto
OCJENA Zdeslav Šantić
makroekonomist
SG Splitske banke
Imamo rast industrijske proizvodnje, ali on je primarno rezultat rasta u prerađivačkoj industriji, dok su druge grane bile u padu. Energetika je segment u kojem bi Hrvatska trebala imati velike prednosti, ali to je u početnoj fazi. Dalek je put do toga da postanemo energetski lider u regiji.
Kada govorimo o poslovnom okruženju, tu je zabilježeno blago i nedovoljno poboljšanje, što se vidi i po investicijama u domaćem gospodarstvu.
Darko Lorencin
ministar turizma
- povećanje od pet posto u dolascima turista
- povećanje od dva posto u noćenjima
- prihodi veći za 2,5 posto
- strateški marketing plan
- program pred i post sezone - 365
- porast od 8 posto u noćenjima i 15 posto u dolascima u prosincu 1400 milijuna eura investicija 170 milijuna kuna poticaja privatnom sektoru
OCJENA Miroslav Dragičević
stručnjak za turizam
Ako se igdje išta pozitivno događa, onda je to u turističkom sektoru. No, turizam manje-više funkcionira na globalnom tržištu, pa su mu u takvim uvjetima i rezultati bolji nego ostatku hrvatskoga gospodarstva. Da se ne zavaravamo, sve ovo trebao bi biti tek početak stvaranja jačeg turističkog sektora. To još uvijek čekamo. Ministar treba pojačati napore na izvansezonskoj i izvanpansionskoj potrošnji, a za sve to potrebna je gradnja infrastrukture.
Gordan Maras
ministar poduzetništva i obrta
- 2000 više novoosnovanih, nego ugašenih tvrtki i obrta
- od ove godine plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi za tvrtke do 3 milijuna kuna prihoda
- dali 2,5 puta više poticaja malim i srednjim poduzetnicima (1,1 milijarda kuna) 117,8 posto raste izvoz kod malih i srednjih poduzetnika
- rast investicija u tom sektoru za 20 posto
- 76 milijuna eura iz EU fondova (pet puta više nego HDZ-ova vlada)
OCJENA Damir Novotny
ekonomski analitičar
Malo i srednje poduzetništvo pokazalo se dosta vitalnim, što se posebice odnosi na one tvrtke koje su izvozno orijentirane. Međutim, to nije rezultat rada ministarstva ni Vlade: ta poduzeća znaju opstati na tržištu i bez pomoći države. Ne može se reći da nekih pomaka nije bilo, ali odnos države prema malom i srednjem poduzetništvu i dalje je loš. Naglasak bi trebao biti upravo na malim i srednjim poduzetnicima, a nedostaju instrumenti koji bi potaknuli razvoj.