Ured vijeća za nacionalnu sigurnost je predložio, a Vlada prošli četvrtak izmijenila svoje odluke iz 2006. i 2007. godine o utvrđivanju plaća ravnatelja Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija, ravnatelja i zamjenika ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija te predstojnika i zamjenika predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Potpuno neočekivano, u ime predlagatelja prijedlog je obrazložio državni tajnik u MORH-u Zdravko Jakop. On je doslovno u 24 sekunde pojasnio da “predložene odluke predstavljaju tehničko usklađenje sa Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika te u određenom dijelu nomotehničko usklađenje s drugim propisima”. I ministri su se složili, i to je bilo to.
No, stvar ni u kojem slučaju nije tako jednostavna, Naime, Vlada je punih 10 godina, svjesno ili ne, kršila svoju vlastitu Odluku o određivanju visine plaća čelnim ljudima u obavještajnoj zajednici. Odnosno, 10 godina im je isplaćivana manju plaću od one na koju su imali pravo.
Sanaderova vlada Prema Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, ravnatelji Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija SOA-e i VSOA te predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost državni su dužnosnici u smislu Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. U njemu se navodi da se plaća utvrđuje množenjem osnovice za obračun plaće s koeficijentom utvrđenim za određene dužnosnike.
U slučaju čelnih ljudi u obavještajnoj zajednici Vlada posebnom odlukom određuje njihove koeficijente, što je i učinjeno u studenome 2006. i u lipnju 2007. U tim Odlukama navodi se kako im “pripada plaća koju čini umnožak odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i važeće osnovice za izračun plaća državnih službenika u RH”.
Tom rečenicom čelnim ljudima u obavještajnoj zajednici, barem na papiru, plaće su drastično povećane u odnosu na ostale državne dužnosnike. U to vrijeme nije postojala različita osnovica za obračun plaća državnih službenika i državnih dužnosnika. No u jeku ekonomske krize, 2009., Vlada Ive Sanadera predlaže, a Sabor usvaja, odluku o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. U Zakon se dodaje rečenica “osnovicu za obračun plaća dužnosnika određuje Vlada posebnom odlukom”.
Time je propisano da se osnovica za obračun plaća određuje posebnom Vladinom odlukom te se osnovica za obračun plaća više nije vezivala uz osnovicu za obračun plaće državnih službenika i namještenika. Kako bi pokazala solidarnost s ostalim dijelovima društva, Vlada je potom državnim dužnosnicima odredila nižu osnovicu od one koju su imali službenici. Ona se tijekom svih ovih godina mijenjala i danas je riječ o osjetnoj razlici.
Tako danas osnovica za državne dužnosnike iznosi 3890 kuna bruto, a za službenike 5584 kune bruto. No, s mijenjanjem teksta Zakona, Vlada nije promijenila tekst Odluka iz 2006. i 2007. te su čelni ljudi sigurnosnog sustava ovih godina i dalje na papiru bili državni službenici s daleko većom osnovicom od ostalih dužnosnika. Tek 10 godina kasnije Ured Vijeća predlaže izmjenu tih Odluka, mijenjajući u njima riječ “službenika” riječju “dužnosnika”. No, ostaje pitanje prema kojoj osnovici se ovim državnim dužnosnicima 10 godina obračunavala plaća i hoće li im sada plaća biti znatno umanjena.
Osnovice U Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost na pitanje Jutarnjeg lista odgovaraju: “Nisu se promijenili iznosi plaća dužnosnika sigurnosno-obavještajnog sustava, tj. plaća se obračunavala na temelju osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika”. To znači da odluke Vlade nisu poštivane i ti ljudi su primali manje plaće od onih na koje su imali pravo.
U Uredu Vijeća tvrde kako “Odluke Vlade koje datiraju iz godina kada je u sustavu postojala samo jedna osnovica nisu bile usklađene s činjenicom da danas postoji više osnovica te ih je stoga bilo potrebno uskladiti te da je riječ o formalnom usklađivanju postojećeg stanja”. No, različite osnovice postoje još od 2009., a prema neslužbenim tumačenjima čelnici obavještajne zajednice čak bi imali i osnova za pokretanje tužbe zbog neisplate plaća na koje su imali pravo. Barem za posljednjih pet godina.