Hrvatska Vlada odbija dati informaciju koliko se planira investirati novca za nabavku borbenih aviona. Jutarnji list Vladi je poslao upit u kojem smo tražili informaciju je li na razini Ministarstva financija i Vlade napravljena financijska projekcija koliko se planira izdvojiti sredstava za nabavku 12 borbenih zrakoplova i po kojem modelu, te koliko je Vlada spremna izdvojiti sredstava za ovaj projekt nabavke?
Negodovanje
Iako iz Vlade, a i nekih članova Međuresornog povjerenstva za nabavku aviona, dolaze izjave kako je proces nabavke transparentan, iz Vlade nam nije stigao ni odgovor na pitanje: Koje su države iskazale interes za ponudu višenamjenskog borbenog aviona i o kojim modelima aviona je riječ? Nakon nedavne četvrte sjednice Povjerenstva izdato je iznimno šturo priopćenje u kojem se tek navodi kako je na sjednici “konstatirano je da je dosad zaprimljeno pet iskaza interesa za nove i osam iskaza interesa za rabljene avione. U nastavku procesa Međuresorno povjerenstvo pristupit će utvrđivanju valjanosti navedenih iskaza interesa, u skladu s taktičko-tehničkim zahtjevima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva”.
Prije svake državne nabave, bez obzira je li riječ o autima, izgradnji prometnica, nabavi toalet-papira ili naoružanja mora se napraviti procjena vrijednosti nabave i utvrditi ima li država za to sredstava i na koji se način projekt nabave može financirati. Ista je stvar i u slučaju nabavke borbenih aviona. Vlade drugih država - Bugarske, Rumunjske, Mađarske... obavještavale su svoje građane koliko se sredstava namjerava potrošiti za nabavku borbenih aviona. No, u Hrvatskoj je iz nepoznatih razloga stvar drugačija. Neslužbeno se može čuti kako u Vladi čekaju konačne ponude u kojima bi trebao biti i financijski dio, i tek u skladu s tim ponudama bi odlučili hoće li se kupiti novi ili rabljeni avion, i koliko će se izdvojiti za tu investiciju. Naime, hrvatski natječaj je specifičan jer će se tražiti ponude posebno za rabljeni i posebno za novi avion. Prema našim informacijama, ovakvo kalkuliranje kod potencijalnih ponuditelja već je izazvalo negodovanje i komentare da se u proces ušlo s figom u džepu i netransparentno.
Projekcije
U prvom natječaju Vlada je prihvatila izraelsku ponudu tešku 500 milijuna dolara. U proračunu Ministarstva obrane rezervirana su sredstva za tu namjenu počevši od ove godine. S obzirom na to da ugovor nije potpisan ni sredstva nisu potrošena. Prema najavama, ugovor o kupnji nakon ovog natječaja mogao bi biti potpisan krajem sljedeće ili početkom 2021. te bi se trošak u proračunu trebao planirati od 2021. U projekcijama proračuna MORH-a za tu godinu, na osnovu prvog natječaja planirano je izdvajanje od 581 milijun kuna.
Netransparentnim ponašanjem se ocjenjuje i šutnja Povjerenstva oko država koje su iskazale interes za davanje ponuda. Potpuno je nejasno zašto je tajna koje su se države javile. Takav pristup samo izaziva raznorazne špekulacije koje u konačnici mogu samo štetiti procesu. Primjerice, treba znati kako u budućim ponudama, cijena samog aviona “nosi” oko 40 posto ukupne cijene. Ostalo su obuka pilota i mehaničara, logistika, zemaljske instalacije, naoružanje i drugo. Osim procesa odabira i nabavke aviona, Povjerenstvo se obvezalo “pokrenuti i proces istraživanja opcija za obuku pilota u pripremi za budući višenamjenski borbeni avion”. Što je po tom pitanju napravljeno u prošla dva mjeseca iz Povjerenstva se ne izjašnjavaju.