ZAGREB - Referenduma o izmjenama Zakona o radu , po svemu sudeći, neće biti.
Proizlazi to iz izvješća ministarstava uprave i unutarnjih poslova, koje je Vlada danas uputila u Sabor. Iako je premijerka Jadranka Kosor kazala kako Vlada time ne zauzima stav oko referenduma, već na saborske klupe šalje samo činjenice koje je utvrdila prilikom provjere oko 815.000 potpisa građana, koje su tijekom referendumske kampanje prikupili sindikalci , jasno je da iz Banskih dvora na drugu stranu Markova trga time stiže jasna poruka.
"Mi ovime u Sabor šaljemo samo konstatacije, bez zaključaka, a što će biti s referendumom, neka odluči Sabor“, poručila je Kosor, najavivši i skore izmjene Zakona o referendumu, koji je, kako tvrdi, "pun praznina“.
Izvješća MUP-a i Ministarstva uprave ukazuju na niz nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa. Dijelom se radi o formalnim razlozima, čije poštivanje propisuje Zakon o referendumu, poput obveze prikupljanja potpisa u uvezene knjige, kako se ne bi mogli naknadno ubacivati papiri, ali i o prekršajima poput istog rukopisa za podatke o više ljudi.
Štoviše, tvrdi Tomislav Karamarko, ministar unutarnjih poslova, za preko 2.000 ljudi nije bilo moguće utvrditi ni JMBG, ni OIB, a preko 92.000 poptisanih osoba nema ni status birača. Potpisi su se, tvrde u Banskim dvorima, prikupljali ne samo na registriranim mjestima, koja su prethodno prijavljena MUP-u i lokalnoj samoupravi, nego i po kućama i na radnim mjestima.
Za Vladu je sporno i to što su mnogi građani peticiju za referendum potpisivali i po nekoliko stotina kilometara daleko od mjesta prebivališta.
"Kada bi se svi ti podaci uzeli u obzir, 300.000 potpisa bi bio okviran broj za one za koje ne možemo tvrditi da nešto nije bilo u redu s njihovim potpisima“, zaključio je Davorin Mlakar, ministar uprave.
Vlada je danas usvojila i zaključak o nastavku privatizacije škverova. Od četiri ponude pristigle za kupnju triju brodogradilišta, dobrima su ocijenjene tri - ponuda samoborskog DIV-a za Brodosplit, zatim zagrebačkih Jadranskih ulaganja za Brodotrogir, i njemačkog Crown Investmenta za riječki 3. maj.
Za ostale škverove, kaže Đuro Popijač, ministar gospodarstva, nisu stigle ponude, a pulski Uljanik, budući da nije u poteškoćama, najvjerojantije će se, nakn dogovora s Bruxellesom, izdvojiti iz paketa za brzu prodaju.
U sklopu provedbe Programa gospodarskog oporavka, za koji premijerka tvrdi da se i dalje provodi, Vlada je odlučila prodati gotovo 5.000 stanova u svom vlasništvu. Radi se o 3.000 stanova u vlasništvu države, čija će početna cijena biti 5.808 kuna po kvadratu (na što idu i razni potpisi), te o oko 1.900 stanova kojima upravlja Ministarstvo obrane, od čega bi država, prema procjeni Branka Vukelića, ministra obrane, mogla prikupiti 400 do 500 milijuna kuna.
Državni stanovi mogu se otkupiti jednokratno, s popustom od 15 posto, ili s rokom otplate od 20 godina, s kamatom od četiri posto. Pritom valja kazati da se uvjeti prodaje stanova razlikuju ovisno o veličini grada, pa su oni u gradovima većim od 100.000 stanovnika skuplji od onih u manjim sredinama. Pravo na kupnju stanova imaju zaštićeni najmoprimci, što obuhvaća kako bivše nositelje stanarskog prava, tako i branitelje.